Godišnje se u Europskoj uniji generira oko 25,8 milijuna tona plastičnog otpada, a manje od 30 posto te količine prikuplja se za reciklažu. Tako, primjerice, svaki stanovnik Hrvatske godišnje u prosjeku proizvede 404 kilograma otpada, a od toga plastika čini 22,19 posto.

Kako je slikovito u Europskom parlamentu upozorio povjerenik Europske komisije Frans Timmermans: “Ako nastavimo na ovaj način, imat ćemo više plastike nego ribe u morima do 2050. godine.” Tomu mogu posvjedočiti i stanovnici duž jadranske obale, posebice u južnijim dijelovima Hrvatske, gdje često plastični otpad prekrije more i plaže.

Zbog toga je Europska komisija usvojila strategiju kojom će pojačati napore za boljom i održivijom proizvodnjom, upotrebom i reciklažom plastike. Riječ je o prvoj europskoj strategiji za plastiku koja je dio postupka prelaska Europske unije na kružno gospodarstvo. Strategijom se poziva na pametnu, inovativnu i održivu industriju plastike koja će u svojoj proizvodnji poštovati potrebu za ponovnom uporabom, popravcima i reciklažom i time dovesti do ekonomskog rasta i otvaranja radnih mjesta, pomoći smanjenju europske emisije stakleničkih plinova i ovisnosti o uvozu fosilnih goriva, te zaštiti okoliš.

Cilj strategije je stvaranje zajedničkih pravila za biorazgradivu i kompostabilnu plastiku, zabranu oxo-plastike koja bi trebala biti biorazgradiva, ali kritičari tvrde da se razbija u sitne komadiće i ostaje u okolišu, kao i ograničavanje uporabe mikroplastike u proizvodima poput kozmetike. Građani, tvrtke i vlade sve su svjesniji problemi i sve zabrinutiji zbog zagađenja plastikom.

- Eurobarometrovo istraživanje pokazalo je kako je 84 posto europskih građana zabrinuto zbog prisutnosti plastike u okolišu - rekao je Timmermans.

U oceanima svake godine završi od pet do 13 milijuna tona plastike, a u EU se ta brojka kreće između 150 i 500 tisuća tona. Svjetska proizvodnja plastike od šezdesetih godina prošlog stoljeća udvostručena je te je 2015. dosegnula 322 milijuna tona godišnje, a očekuje se da će se ponovno udvostručiti u idućih 20 godina - stoji u dokumentu Europske komisije. Međutim, industrija plastike u EU-u zapošljava 1,5 milijuna ljudi, a godišnji promet joj je 2015. bio 340 milijardi eura. Uatoč tome, potencijal reciklaže plastike u Europi i dalje je neiskorišten. Ponovna upotreba i reciklaža plastike je vrlo niska, pogotovo u usporedbi s materijalima poput papira, stakla i metala.

Europska komisija zamislila je niz mjera kako bi se stalo nakraj neodrživoj praksi. Poziva se na poboljšanje dizajna i snažniju podršku inovacijama kako bi se plastika i plastični proizvodi lakše reciklirali, proširivanje i poboljšanje odvojenog prikupljanja plastičnog otpada, kvalitetnije ulaganje u industriju reciklaže, ekspanziju i modernizaciju reciklažnih kapaciteta i stvaranje održivih tržišta za reciklirane proizvode, stoji u strategiji.

Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec, koji je izvjestitelj Zelenih/ESS-a za zakonodavni paket kružne ekonomije, smatra kako u gospodarstvu Europske unije nema prostora za jednokratnu plastiku. Cilj Europske unije je do 2030. godine osigurati da se sva plastična pakiranja mogu reciklirati.

- Jednokratna plastika stvara široku lepezu ekoloških problema i stoga pozdravljam sve prijedloge koji će smanjiti njezinu upotrebu. U skladu s novim planovima, do 2030. godine sva će plastična ambalaža na tržištu EU-a biti prikladna za recikliranje, potrošnja plastike za jednokratnu upotrebu će se smanjiti, a upotreba mikroplastike će se ograničiti, čime ćemo spriječiti daljnji porast otpada u našim morima i oceanima - ističe Škrlec.

- Plastika se čak uvlači građanima u organizam, a još nije poznat zdravstveni učinak mikroplastike koja se nalazi u vodi i hrani. Drago nam je što će se konačno uzeti u obzir i oslobađanje mikročestica iz guma, tekstila i boje - naglasio je Škrlec.

Otkriva kako se prema riječima povjerenika Oettingera i Velle sve češće spominje uvođenje poreza na plastiku, no još uvijek nije obuhvaćen novom strategijom o plastici.

- Dobro osmišljen porez mogao bi biti jedan od instrumenata za postizanje ciljeva zaštite okoliša i osiguranja proračunskih prihoda. Podržavam uvođenje ovakve mjere, ponajprije prema načelu da zagađivači plaćaju - zaključio je hrvatski zastupnik.