Pojava epidemije ospica u susjednim državama ponovno je aktualizirala problem pada procijepljenosti protiv te i drugih zaraznih bolesti u Hrvatskoj, što potvrđuje podatak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo da se u zadnjih šest godina broj cijepljene djece cjepivom protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (MPR), čija se prva doza daje djeci u drugoj godini života, smanjio za šest posto. Do 2011. postotak cijepljene djece u toj dobi uglavnom se kretao oko 96 posto, nakon čega počinje opadati da bi 2016. broj cijepljenih pao na 90 posto.

Situacija s procijepljenošću MPR cjepivom zasad je još uvijek dobra kod školske djece, kada se prima druga doza cjepiva, jer obuhvat iznosi 96 posto, iako je i tu zabilježen pad s obzirom na to da je prije 2011. iznosio 98 posto. Najveći pad zabilježen je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, gdje je u 2016. prvu dozu cjepiva primilo svega 64,4 posto djece, te u Splitsko-dalmatinskoj županiji gdje se cijepilo 70 posto djece te dobi. Lošiju procijepljenost bilježe i Osječko-baranjska (86,3 posto), Primorsko-goranska županija (84,2) i Istarska županija (90), dok je to u ostalim županijama iznad 90 posto. Neke županije nemaju pad pa su najveću procijepljenost kod male djece u 2016. imale Koprivničko-križevačka (98,1 posto), Varaždinska (97,4 posto), Šibensko-kninska (97,4 posto) i Sisačko-moslavačka županija (97,4 posto).

Voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a Bernard Kaić kaže kako je prije organiziranog cijepljenja protiv ospica, koje je počelo 1968. godine, u Hrvatskoj prosječno godišnje od ospica obolijevalo oko 15.000 osoba, a umiralo dvadesetak, ponajprije djece. Ospice su se javljale u epidemijskim valovima u trajanju od jedne do tri godine, s kraćim razdobljima od godinu do dvije, u kojem je bio manji broj oboljelih. Nakon uvođenja cijepljenja razdoblja između epidemijskih valova su se produžavala, sami valovi trajali su kraće, a broj oboljelih postupno opadao. Kombinirano cjepivo MPR u uporabi je od 1976., te se pokazalo djelotvornim i sigurnim.H