U prvih devet mjeseci prošle godine, prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, ukupna stopa bolovanja na teret poslodavaca i na teret HZZO-a za područje cijele Republike Hrvatske bila je 3,22.
Za županije u Slavoniji, odnosno područne službe HZZO-a, za isto razdoblje stope su bile sljedeće: Osijek 2,78, Požega 2,80, Slavonski Brod 2,68, Vinkovci 2,60 te Virovitica 2,53. U 2016. godini ta je stopa bila u Osijeku 2,71, Požegi 2,65, Slavonskom Brodu 2,50, Vinkovcima 2,56, te Virovitici 2,22.
- Prema navedenim podacima, možemo reći da je stopa bolovanja u 2017. godini u područnim službama HZZO-a u Slavoniji ipak malo porasla u odnosu prema 2016. - navode u HZZO-u, no ističu i kako Slavonija prednjači po najnižoj stopi bolovanja u Hrvatskoj.
- S obzirom na to da je stopa bolovanja u područnim službama HZZO-a u Slavoniji najniža u cijeloj Hrvatskoj, u Slavoniji HZZO provodi redovite kontinuirane kontrole, i po eventualnim prijavama poslodavaca, no nije bilo izvanrednih kontrola koje su nužne kada se primijeti porast stope bolovanja - navode u HZZO-u.
Problemi s leđima
U prvih devet mjeseci prošle godine, doznajemo u HZZO-u, ukupan broj dana privremene nesposobnosti za rad (bolovanja) za područje cijele Republike Hrvatske iznosio je 11.475.074. Od pet slavonskih područnih ureda najveći broj bolovanja po danima “otpada” na Osijek, sa 624.848 dana. Požega je imala 148.597, Slavonski Brod 281.805, Vinkovci 293.332, a Virovitica 142.693 dana koje su osiguranici proveli na bolovanju.
Najčešći uzroci bolovanja u Slavoniji u 2017. godini, u svih pet slavonskih područnih službi HZZO-a, jednaki su. Na prvom mjestu nalaze se bolesti intervertebralnih diskova i ostale dorzopatije ili pojednostavljeno rečeno - problemi s kralježnicom. U Osijeku potom slijede ostale ozljede, otrovanja i djelovanja vanjskih uzroka, prijelomi, ostale bolesti mišićno-koštanog sustava, itd. Gotovo jednaki razlozi bolovanja su i u ostala četiri slavonska područna ureda.
Koje su “zamke” bolovanja te što bi hrvatski zdravstveni sustav trebao izmijeniti kako bi se broj dana smanjio, pojašnjavaju liječnici Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KOHOM). Oni na naš upit o bolovanjima kažu kako uvijek postoje oni koji zloupotrebljavaju institut bolovanja.
- Hrvatski zdravstveni sustav ponekad je idealan za 'zloupotrebljivače bolovanja – gotovo nikad se ne kontrolira pacijent u kući, ni od strane poduzeća u kojem radi, ni od osiguravajuće kuće, već se samo kontrolira obiteljski liječnik koji je bolovanje otvorio, što nema ni logike ni koristi - navode u KOHOM-u.
Dodaju kako je pritisak na obiteljske liječnike konstantan i “često potpuno sulud”.
Ključni razlozi
- Predstavnici Koordinacije hrvatske obiteljske medicine već su bezbroj puta upozorili čelnike HZZO-a da uzalud kontroliraju, kažnjavaju i na sve moguće načine pritišću liječnike obiteljske medicine da smanje stopu bolovanja jer uzrok te i tolike stope bolovanja u Hrvatskoj nisu obiteljski liječnici. Bezbroj puta su im naglašeni ključni razlozi tolikog bolovanja: čekanje na preglede, pretrage i rehabilitaciju. Radno-aktivni, zaposleni, pacijenti bi trebali imati prioritet na listama čekanja za preglede, pretrage i rehabilitaciju, a ne da tjednima, mjesecima i godinama na bolovanju čekaju na red - ističu u KoHOM-u.
Pacijenti koji su poslani na vještačenje u Zavod za vještačenja, upozoravaju dalje liječnici, nikada nisu vještačeni u zakonskom roku od 60 dana, već puno duže.
- Tko će za to i kada odgovarati? Financijski i otkazom i zapošljavanjem onih koji će raditi - tvrde u KOHOM-u.
- Mnoga javna poduzeća imaju bonuse i nagrade od nekoliko tisuća kuna za bolovanja duža od tri mjeseca! Osim financijskih nagrada za duže bolovanje, pacijenti koji rade u državnim i javnim poduzećima od svojih se nadređenih šalju obiteljskim liječnicima da im se otvore bolovanja kad god je to organizacijski zgodnije tim poslovođama, čak i kad radnik nije bolestan, ili boluje od blage bolesti koja ne utječe na radnu sposobnost - tvrde u KOHOM-u.
Obiteljski liječnici, članovi KOHOM-a, kažu i kako većina zapadnih zemalja s kojima se u mnogočemu uspoređujemo, pa tako i sa stopom bolovanja, imaju mogućnost da zaposlenik godišnje do sedam dana koristi “dopust za bolest”, bez odlaska liječniku.
- Obiteljski liječnici više su puta tražili da se takva mogućnost u zakon implementira i kod nas jer bi donijela višestruke koristi. Od smanjenja opterećenja zdravstvenih radnika s pregledavanjem pacijenata zbog kratkih bolesti, administriranjem oko otvaranja i zatvaranja bolovanja, do smanjenja stope bolovanja. Odbijanje da se to učini pokazuje koliko je nekome doista stalo da se u ovoj zemlji olakša i pacijentima i zdravstvenim radnicima, ali i uštedi i napravi reda - navode u Koordinaciji hrvatske obiteljske medicine.
Da može i drukčije, posvjedočit će na kraju primjer najpoznatijeg đakovačkog obrtnika Ante Perića, koji je od prije četiri godine u mirovini, a za kojim je gotovo 50 godina radnog staža. Ovih dana za Glas Slavonije on je izjavio kako nikada nije bio na bolovanju.
Maja MUŠKIĆ
OBITELJSKI LIJEČNICI: PRAVILNIK HZZO-a VIŠE NEMA SMISLA
“Dužina trajanja bolovanja ovisi o stanju pacijenta. Dok su postojala liječnička povjerenstva HZZO-a na koje su obiteljski liječnici morali slati pacijente koji su određeno vrijeme bili na bolovanju, postojao je pravilnik HZZO-a koji je određivao nakon kojeg vremena pojedinog pacijenta s pojedinom bolesti treba poslati na to liječničko povjerenstvo. Sada više nema tih liječničkih povjerenstava, pa tako ni taj pravilnik ne vrijedi i nema smisla. Trajanje dužine bolovanja pojedinog pacijenta trebalo bi isključivo biti određeno njegovim zdravstvenim stanjem i radnom sposobnošću (koja ovisi i o zahtjevima pojedinog radnog mjesta). Problemi s kojima se susreću svi pacijenti, a ne samo oni koji su na bolovanju, nefunkcioniranje je zdravstvenog sustava, nemogućnost da se u razumnom razdoblju dođe na red na potrebnu pretragu, pregled konzilijarnog liječnika ili rehabilitaciju. S druge strane, vrlo često postoje pritisci poslodavaca da se pacijent koji nije ozdravio ili nije potpuno rehabilitiran vrati na posao, iako to u konačnici može značiti još veće oštećenje zdravlja i dužu radnu nesposobnost”, navode u Koordinaciji hrvatske obiteljske medicine.
3,22
bila je ukupna stopa bolovanja u prvih devet mjeseci prošle godine u cijeloj Hrvatskoj
2,78
bila je stopa bolovanja za područnu službu HZZO-a Osijek
statistika
VIROVITIČANI SU NAJMANJE BOLOVALI
Liječnici predlažu niz izmjena u sustavu kako bi se broj dana bolovanja još smanjio