Novosti
HRVATSKI PDV DRUGI NAJVEĆI U EU

Niži PDV digao bi potrošnju, opasnost može biti rast uvoza
Objavljeno 20. siječnja, 2018.

Na saborskom aktualcu u srijedu premijer Andrej Plenković potvrdio je da Vlada ne odustaje od smanjenja PDV-a. Podsjetimo, on je početkom mandata svoje vlade rekao da je ideja smanjiti PDV sa sadašnjih 25 posto na 24 u drugoj godini obnašanja vlasti, a do kraja mandata ga spustiti na nekadašnjih 23 posto, odnosno na razinu s koje ga je na 25 posto podignula Kukuriku koalicija. Ministar financija Zdravko Marić najavio je potom kako se smanjenje poreza na dodanu vrijednost ipak neće dogoditi ove godine, nego će se ona iskoristiti “za finu i temeljitu analizu i promišljanje”. Prema nekim analitičarima, smanjenje PDV-a ipak se neće dogoditi prije 2020. godine.

Mišljenja hrvatskih ekonomista o smanjenju PDV-a su različita. Prema riječima Ljube Jurčića, smanjivanje tog poreza u svakom bi slučaju povećalo potrošnju stanovništva. Prema njemu, PDV bi trebalo sada smanjiti bar na 23 posto, a u konačnici bi, kaže, “normalni” PDV za Hrvatsku u roku od pet godina trebao biti 20 posto.

- Zbog strukture hrvatske potrošnje, proizvodnje i konfiguracije hrvatskog teritorija, takva bi stopa bila optimalna. Naravno, to se ne može napraviti odjednom. Vladajući su ove godine mogli smanjiti tu stopu na 22 ili 23 posto, ali nisu očekivali da će se Hrvatskoj dogoditi ovi pozitivni rezultati. Oni su se dogodili jer je naša okolina rasla, a time povukla i nas. To nije rezultat naše politike, i koliko si god Vlada to može pripisati, treba reći da ih je to iznenadilo. Sada se nalazimo u jednom prirodnom, pozitivnom ciklusu zato što je svjetska privreda u najboljem stanju u povijesti i to se prelilo kod nas. Da su uvjereni kako je to rezultat naše politike, odmah bi smanjili PDV. No, oni se već boje 2018. i 2019. godine. I zbog tog straha te budući da ne kontroliraju gospodarstvo, a očekuju da će još dvije godine biti na vlasti, oni zasad neće smanjiti PDV. Iako bi ga trebalo smanjiti, no to nije jedina mjera - kaže Ljubo Jurčić.

Prema njegovim riječima, Hrvatska mora nešto napraviti na strani proizvodnje i dizanja dohotka, ali takvih mjera, kaže, ovdje nema. “Te mjere su iz industrijske politike o kojoj se ovdje samo priča, ali ju nitko ne dira”, zaključuje Jurčić.

Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra kako je najava smanjenja PDV-a dosta optimistična jer će za promjenu u cijelom sustavu poreza Vladi trebati najmanje godinu dana. “Neizbježno moraju ići u tom smjeru jer je porezno opterećenje kod nas visoko, a osobito opterećenje potrošnje”, kaže Novotny.

Podsjetimo, u Europskoj uniji samo Mađarska ima veći PDV od Hrvatske - 27 posto, Švedska i Danska imaju istu opću stopu kao i mi, a svi drugi manju. Primjerice, Njemačka je na 19 posto, Austrija i Slovačka na 20 posto, Češka na 21, a Slovenija na 22 posto.

- Ono što je tu posebno važno naglasiti je činjenica da sve te zemlje osim Danske imaju međustopu PDV-a, prije svega na prehrambene proizvode. U Njemačkoj je to 7 posto, u Sloveniji 8, a u Austriji 9 posto. I to je ključno. Ja bih radije išao na spuštanje međustope PDV-a na prehrambene proizvode jer su oni u velikoj većini također oporezivani s 25 posto - kaže Novotny, dodajući kako bi država smanjenjem PDV-a za jedan postotni ostala bez približno dvije milijarde kuna godišnje. Stoga bi na rashodovnoj strani vladajući morali pronaći taj novac ako se PDV smanji. “Dobar ministar financija to može pronaći svagdje, najlakše u diskrecijskim troškovima za koje ne treba parlamentarnu većinu, a političari nigdje”, kaže Novotny.

On smatra da smanjenje stope PDV-a direktno i neće ići u korist potrošača jer je PDV prije svega porez na potrošnju, i oni građani koji ne troše zapravo ga i ne osjete, nego oni koji troše, i to bez obzira na to koja mu je visina. “PDV ima jednu svoju makroekonomsku komponentu, da zapravo obeshrabruje potrošnju. Ako počne trend spuštanja PDV-a, psihologijom potrošača to bi trebalo ohrabrivati potrošnju. Ali je psihološki učinak tu puno veći nego monetarni”, kaže Novotny.

Najveći je kritičar toga poteza zasad ekonomski stručnjak Guste Santini, koji upozorava da PDV, ako ga smanjimo, nismo smanjili samo domaćim proizvođačima nego i uvoznicima. “Za razliku od toga, zbog visokih izravnih poreza nismo konkurentni drugim zemljama. Ako država ima prostora da smanji poreznu presiju, onda treba smanjiti izravne poreze i doprinose. Hrvatska kao mala i nerazvijena zemlja mora smanjiti izravne poreze, a ne dirati PDV”, rekao je Santini za tportal, dodajući kako je zato ovu najavu iz Vlade doživio tragičnom.

Igor BOŠNJAK

Damir Novotny

ekonomski analitičar

HRVATSKA IMA JEDNO OD NAJVEĆIH POREZNIH OPTEREĆENJA U EUROPI

Unatoč svemu, moramo ići u smjeru smanjenja PDV-a. Imali smo prije krize jedno povećavanje PDV-a bez promišljanja, da bi se spasio državni proračun i oni koji o njemu ovise. Dok se oni nisu željeli odreći ničega, privatni sektor se, bome, odricao, pa je državni sektor kroz krizu prošao relativno neokrznut, a privatni doživio brojne udare. Hrvatska ima među najvišim poreznim opterećenjima u Europi, i to je neodrživo. Porezi u Hrvatskoj čine oko 40 posto BDP-a, što je na razini visokorazvijenih zemlja, kao što su nordijske, ali one pružaju poreznim obveznicima puno više kvalitetnih usluga, što u nas nije slučaj. Irska je išla u drugom smjeru i bitno spustila porezno opterećenje, koje je kod njih negdje na razini 24 posto BDP-a, što je i prosjek istočne Europe. I zato smo kao tržište nekonkurentni, zaključuje Novotny.

Ljubo Jurčić

ekonomist

AKO PORASTE UVOZ, EFEKT ĆE BITI NEUTRALAN ILI NEGATIVAN

U Hrvatskoj se rasterećuje kupnja automobila za 1000 do 2000 kuna, što je samo populistička mjera. Ono čime se naša politika donekle sramežljivo bavi je raspodjela onoga što se spontano stvara, a nema ni jedne organizirane mjere za dizanje porezne osnove, odnosno BDP-a. I ovo što je rezultat jednog prirodnog, pozitivnog ciklusa u gospodarstvu pripisuju sebi, pa će sada rasteretiti privredu i smanjiti poreze. PDV, dakle, treba smanjiti, ali to mora biti praćeno mjerama dizanja domaće proizvodnje, dohotka i porezne baze. I bez toga bi smanjenje PDV-a imalo pozitivan efekt, ali ako bi zbog toga porastao i uvoz, onda bi to djelovalo neutralno ili negativno. Nužne su mjere da to rasterećenje završi u domaćoj proizvodnji, a ideja i mjera za njezino podizanje nema. Građani bi u prvom koraku imali koristi, ali ako bi to dominantno išlo prema uvozu, za nekoliko godina imali bi negativne efekte, smatra Jurčić.

priprema

VLADA NAJAVLJUJE TEMELJITU ANALIZU

25

posto je opća stopa PDV-a u Hrvatskoj

27

posto je opća stopa PDV-a u Mađarskoj

20

posto je opća stopa PDV-a u Austriji

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike