DONJI MIHOLJAC/MAGADENOVAC - Nakon što je tijekom 2015. godine Udruga Čuvari slavonske tradicije iz Donjeg Miholjca podnijela zahtjev za zaštitu naziva zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla za slavonsku kobasicu, u suradnji s Prehrambeno tehnološkim fakultetom iz Osijeka, a Ministarstvo poljoprivrede RH podržalo isti projekt uz službeno potpisivanje Ugovora 28. listopada 2015. godine, krenulo se s realizacijom velikog projekta zaštite naziva domaće slavonske kobasice.

Ovoga tjedna Ministarstvo poljoprivrede i službeno je potvrdilo kako je od Udruge Čuvari slavonske tradicije zaprimilo zahtjev da se zaštiti naziv domaće slavonske kobasice, a na taj zahtjev prigovori se mogu podnijeti u iduća dva mjeseca.

Prigovor može podnijeti svaka fizička ili pravna osoba koja ima pravni interes i sjedište ili prebivalište u Hrvatskoj. Pritom mora dostaviti cjelovitu dokumentaciju kojom se potvrđuje pravni interes, obrazlaže prigovor i dokazuje njegova opravdanost.

Ova vijest, koja se u donjomiholjačkom kraju s nestrpljenjem očekivala više od dvije godine i za koju su profesori s Prehrambeno tehnološkog fakulteta u Osijeku brižljivo izrađivali specifikaciju proizvoda, a svesrdnu pomoć Udruzi je u njezinima naporima pružio i Miholjački poduzetnički centar, mogla bi donijeti mnoge benefite ovom dijelu Slavonije koji se bori za oživljavanje poduzetništva i poljoprivredne proizvodnje, te ostanak mladih ljudi na svojim ognjištima.

- Uspjeh ovog projekta znači i da se u budućnosti otvaraju nove predispozicije za oživljavanje svinjogojske proizvodnje u donjomiholjačkom kraju po kojem je nekad bio nadaleko poznat, te stvaranje dodane vrijednosti i očuvanje domaćih autohtonih slavonskih proizvoda - poručuje predsjednik Udruge Čuvari slavonske tradicije i načelnik Općine Magadenovac Stjepan Živković.

Pojašnjavajući ovo svoje stajalište Živković navodi da će uz zaštitu naziva domaće slavonske kobasice na dobitku biti svi oni koji se u budućnosti budu bavili svinjogojskom proizvodnjom i preradom mesa, jer će svoje suhomesnate proizvode, odnosno kobasice, na tržište moći plasirati pod tim naslovom i uz certifikat koji će izdavati ova udruga. Proizvodnja će se odvijati pod strogo kontroliranim uvjetima, a kupci će pak moći biti sigurni da kupuju autohtoni domaći proizvod. To će proizvođačima sigurno biti i dodatni poticaj da se ohrabre i krenu u veću proizvodnju, te povećavaju količine, čime će postajati sve konkurentniji na tržištu.

Osim toga, cijela priča o slavonskom svinjogojstvu neće više završavati samo na svinjogojskoj proizvodnji i prodaji tovljenika nakupcima kojih je sve manje, nego i na stvaranju dodatne vrijednosti i većoj zaradi i prihodima, jer će OPG-ovi imati zaokruženu proizvodnju: od tova svinja do krajnjeg suhomesnatog domaćeg proizvoda. To je proizvod koji je itekako tražen i cijenjen ne samo u Hrvatskoj, nego i u zemljama EU-a, poručuje čelni čovjek Udruge koja u cilju promocije domaće slavonske kobasice već više od jednog desetljeća u Donjem Miholjcu i okolici organizira manifestaciju pod nazivom Gradska kobasijada. Udruga Čuvari slavonske tradicije povremeno organizira i čvarkijadu – prikaz topljenja čvaraka na tradicionalan način, te svježe čvarke dijeli svim posjetiteljima.

Zamjenik predsjednika Udruge Čuvari slavonske tradicije i donedavni direktor Miholjačkog poduzetničkog centra Valent Poslon, bio je i sam involviran u ovaj značajan projekt od kojeg se u budućnosti mnogo očekuje, jer će na novi način promovirati stari izvorni mesni specijalitet Slavonije i Baranje. U materijalu koji je proslijeđen Europskoj komisiji naglašava se da je “Slavonska kobasica” trajna fermentirana proizvedena kobasica koja se tradicionalno proizvodi u Slavoniji od usitnjenog svinjskog mesa i slanine s udjelom mesa najmanje 70 posto, te uz dodatak kuhinjske soli i začinjene, usitnjene slatke i ljute crvene paprike i češnjaka, a koja se nadjeva u svinjsko tanko crijevo.

Premda je receptura dobrim dijelom zaštićena i tajna je svakog proizvođača pojedinačno, posebnost slavonske kobasice temelji se na tradicionalnom načinu proizvodnje u Slavoniji. Sirovina za proizvodnju dobiva se klanjem svinja završne tjelesne mase od najmanje 140 kg, dakle svinja iz produženog tova. Za pripremu nadjeva koristi se 80 posto usitnjenog svinjskog mesa te 20 posto čvrstog masnog tkiva, a sam postupak proizvodnje te kobasice obuhvaća pripremu nadjeva, fermentaciju, dimljenje, sušenje i zrenje. Slavonska kobasica proizvodi se u razdoblju od studenoga do veljače, a proizvodnja se obavlja isključivo u registriranim objektima, te se svaka kobasica označava nakon nadijevanja.

Ona se proizvodi na području Slavonije, isključivo unutar administrativnog područja sljedećih županija, gradova i općina: u Osječko-baranjskoj županiji samo u sljedećim gradovima i općinama - Belišće, Donji Miholjac, Đakovo, Našice, Osijek, Valpovo, te općinama Antunovac, Bizovac, Čepin, Donja Motičina, Drenje, Đurđenovac, Erdut, Ernestinovo, Feričanci, Gorjani, Koška, Levanjska Varoš, Magadenovac, Marijanci, Podravska Moslavina, Petrijevci, Podgorač, Punitovci, Satnica Đakovačka, Općina Semeljci, Općina Strizivojna, Općina Šodolovci, Trnava, Viljevo, Vladislavci i Vuka. Također se proizvodi u Vukovarsko-srijemskoj, Brodsko-posavskoj, Virovitičko-podravsko, te Požeško-slavonskoj županiji.