Magazin
DAVOR ŠKRLEC

Hitno smanjiti količinu plastike
Objavljeno 20. siječnja, 2018.

Europska komisija je u utorak objavila prvu europsku strategiju za plastiku, koja je dio postupka prelaska Europske unije na kružno gospodarstvo. Zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec, koji je izvjestitelj Zelenih/ESS-a za zakonodavni paket kružne ekonomije, u svezi s tim je izjavio:

- Jednokratna plastika stvara široku lepezu ekoloških problema i stoga pozdravljam sve prijedloge koji će smanjiti njezinu upotrebu. U skladu s novim planovima, do 2030. godine sva će plastična ambalaža na tržištu EU biti prikladna za recikliranje, potrošnja plastike za jednokratnu upotrebu će se smanjiti, a upotreba mikroplastike će se ograničiti, čime ćemo spriječiti daljnji porast otpada u našim morima i oceanima. U Europi svake godine nastane 25 milijuna tona plastičnog otpada, od čega se manje od 30 % prikupi radi recikliranja. U svijetu plastika čini 85 % otpada na plažama. Plastika se čak uvlači građanima u organizam, a još nije poznat zdravstveni učinak mikroplastike koja se nalazi u vodi i hrani. Drago nam je što će se konačno uzeti u obzir i oslobađanje mikročestica iz guma, tekstila i boje.

Donesenom strategijom za plastiku promijenit će se dosadašnji način na koji se proizvodi dizajniraju, proizvode, upotrebljavaju i recikliraju u Europskoj uniji. Škrlec kaže:

- Prečesto se događa da se u proizvodnji, upotrebi i odlaganju plastike ne uzimaju u obzir ekonomske koristi kružnog pristupa. Da bismo potpuno iskoristili potencijale kružne ekonomije, moramo osigurati da naši proizvodi ne sadržavaju toksične supstance. Nažalost, Komisija nije uključila planove za poduzimanje snažnih mjera za ograničavanje opasnih tvari koje se nalaze u plastici. Umjesto stalnog korištenja naslijeđenih tvari nakon recikliranja, Europska unija bi trebala usvojiti drukčiji pristup - izbaciti toksine iz proizvoda, a zatim smanjiti upotrebu, ponovno iskoristiti i reciklirati.

Uvođenje poreza na plastiku sve češće se spominje kao mogućnost, ali, povjerenici Oettinger i Velle, kažu da takav oblik poreza nije obuhvaćen novom strategijom.

- Dobro osmišljen porez mogao bi biti jedan od instrumenata za postizanje ciljeva zaštite okoliša i osiguravanja proračunskih prihoda. Podržavam uvođenje takve mjere, prije svega po principu da zagađivači plaćaju - zaključuje Škrlec. (D.J.)