Izjavu o Bosni kao zemlji koja je sigurnosna prijetnja jer je tamo 10.000 ljudi s radikalnim namjerama ne tako davno nespretno je izgovorila predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Izjava o terorističkim prijetnjama u okruženju još joj je izvučena i iz konteksta. Time je povrijedila i Majke Srebrenice koje su hrvatsku predsjednicu proglasile “Kraljicom Balkana”, te su joj oduzele “titulu”. No, za ovotjednog posjeta BiH nesporazum je izglađen jer se u Hrvatskom veleposlanstvu sastala i sa srebreničkim majkama koje su pomirljivim tonom rekle da joj jesu zamjerile, ali se nisu naljutile i da ona za njih ostaje “Kraljica Balkana”.

Grabar-Kitarović takvo kićenje može i ne mora goditi, ali poznato je da ima averziju o svrstavanju na Balkan, bar kada je o Hrvatskoj riječ. A to je potvrdila i u izjavi nakon sastanka u Predsjedništvu BiH: “Kad je riječ o regionalnim odnosima na jugoistoku Europe, doista želim da postanemo primjerom područja koje je premostilo ratna zbivanja i krenulo putem snažnog razvitka i reintegracije međunarodnih odnosa, integracija u EU i NATO... Koristim geografski izraz jugoistočna Europa, a ne zapadni Balkan jer mislim da taj izraz u EU-u stvara negativne konotacije i donosi odbojnost”, zaključila je.

Inače, često pogrešna stajališta u definiranju granica Balkanskoga poluotoka uzrok su mnogim dvojbama i u regionalizaciji i u određivanju položaja Hrvatske u međunarodnim odnosima. Pojam zapadnoga Balkana, koji se danas često rabi za definiranje geografskoga i geopolitičkoga položaja Hrvatske, u potpunoj je suprotnosti s načelima geografske regionalizacije Europe, kao i s geografskom definicijom poluotoka, slažu se i mnogi stučnjaci. Pa tako i prof. dr. Dragutin Feletar, vodeći hrvatski geograf, ističe: “Svrstavanje Hrvatske u kontekst Balkana nije primjereno ni u geografskom, a ni u društveno-političkom niti povijesnom smislu. Svrstavajući Hrvatsku u 'zapadni Balkan' (zemlje bivše Jugoslavije, minus Slovenija, plus Albanija), europski politički moćnici još jednom ponižavaju našu zemlju, a to čine i svi oni u samoj Hrvatskoj koji su taj naziv i takvo svrstavanje prihvatili.” Uz to zaključuje: “Kad bi uopće postojao Balkanski poluotok, a ne postoji, Hrvatska ni tada ne bi bila u njegovu sastavu. Balkan je povijesna konstrukcija srpskih geografa koji su se njome služili da bi opravdali ideju sjedinjenja svih 'balkanskih plemena' jer su njihovi pripadnici zapravo srpskoga podrijetla.”