Kultura
“ZASTAVE” ANE MUŠĆET U GALERIJI SC

Intrigantnija po onom što nije, nego onom što jest
Objavljeno 20. siječnja, 2018.

Vezani članci

JASMINKA MESARIĆ DEVET MJESECI NA ČELU MLU-A OSIJEK

Bit ću zadovoljna tek kada tri naraštaja jedne obitelji zajedno budem vidjela u našem muzeju

PRIJENOS DIJELA IZLOŽBE U U GRADSKI MUZEJ POŽEGA

25. slavonski biennale do 20. travnja u Požegi

NA OTVORENJU DODIJELJENE NAGRADE

25. slavonski biennale: Grand Prix Ani Mušćet

ZAGREB - U sklopu programa Oni dolaze... u Galeriji SC u subotu, 20. siječnja, predstavit će se umjetnica Ana Mušćet izložbom “Zastave”. Podsjetimo, umjetnica je to koja je za svoj rad “Zastave” na 25. slavonskom biennalu osvojila Grand Prix, a Muzej likovnih umjetnosti taj je rad i otkupio.

“... Kao 'stara bludnica na stolu za seciranje', ogoljena 'u svoj svojoj ružnoći' do bjeline kostiju ekshumiranih iz zajedničke obiteljske grobnice (u kojoj je bilo i 'ovih' i 'onih prijeko'), izložba Zastave intrigantnija je, dakle, po onom što nije, nego po onom što jest – ili onome na što se, opet namjerno, 'na rubu pameti' (kako je pokojni pisac jednom davno rekao), usmjerava pažnja promatračima u naizgled obeznakovljenom prostoru individualnih i kolektivnih sjećanja, prepunom novih i starih, ali i zastarjelih, arhaičnih, nikad premašenih prepreka, simbola i smjernica. U toj izmaglici znakova – zidova, podova, kutova, objekata, slova, riječi, rečenica, fraza, parola, dijaloga, razmišljanja, fraza i parafraza, tumačenja, sudova i proročanstava, diskretnih snopova svjetlosti - Ana Mušćet izvodi svoju neverbalnu i tihu monodramu, u atmosferi koliko uznemirujuće toliko i otrežnjujuće ozbiljnosti. Jer sve je tako čisto i prazno u ovom izvanprostornom metateatralnom prostoru izvođenja funkcije jezika koji, usprkos tomu što za umjetnicu znači sve u ovoj tragičnoj komediji koja nam se svima dogodila (i koja nam se još uvijek događa), ipak nastavlja gubiti na svom značenju: neprimjetno, dok blijedi pred snopovima svjetla koji svakodnevno, postupno i lagano sagorijevaju materijalnost tog nasilno zapostavljenog i, iz ideoloških razloga stigmatiziranog i sakrivanog jezika. Jer nikad se ne zna: u umivenoj gladijatorskoj areni sve mora biti spremno za nastavak patriotskih orgija zavađenih plemena, onih istih ljudi-vukova u kojima baš ove (a ne samo neke druge, konzervativne i ratnohuškačke) knjige provociraju tenziju jednog politički neosviještenog i nedozrelog podneblja – tenziju koja, i četvrt vijeka nakon posljednjeg bratoubilačkog rata na Balkanskom poluotoku, još uvijek neumitno određuje život svakog preživjelog pojedinca, dok pulsira u venama tih danas patriotskih orgijaša, a nekada jednopartijskih monogamista...”, zapisao je u predgovoru Marko Stamenković. N.Vek.

Možda ste propustili...

U SLATINI NASTUPIO AKADEMSKI MUŠKI ZBOR FER-A

Među posljednjim europskim velikim muškim zborovima

ILIJANA LONČAR PLESAČICA, KOREOGRAF, PEDAGOGINJA

Ples oplemenjuje, zato bi trebao biti bar djelić života svakog pojedinca

POSVEĆEN JE 150. ROĐENDANU JEDNE OD NAJPREVOĐENIJIH HRVATSKIH KNJIŽEVNICA

Znanstveni skup “Ivana Brlić-Mažuranić u novom mileniju”

Najčitanije iz rubrike