Objavljeno 18. siječnja, 2018.
Vlada je u četvrtak prihvatila izvješće o primjeni Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku – Agrokor d.d. za razdoblje do 10. siječnja ove godine.
Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić istaknula je da izvješće odražava napore Vlade u regulatornom i zakonodavnom smislu, isto kao i izvanredne uprave, koji su pridonijeli očuvanju velikog broja radnih mjesta, normalnih uvjeta za ostvarivanje gospodarskog rasta, za odvijanje turističke sezone te za očekivano funkcioniranje javnih financija, a što je rezultiralo nedavnim povećanjem kreditnog rejtinga. Izvijestila je da je poslovanje u Agrokoru očuvano i stabilizirano na način koji osigurava da se ostvaruje pozitivna zarada prije poreza, kamata, i amortizacije, kako na razini sustava tako i na razini najvećeg broja operativnih kompanija, dodavši da je to postignuto zahvaljujući novom financiranju u lipnju prošle godine od strane financijskih vjerovnika i naporima izvanredne uprave. Iz tog novog financiranja, rekla je, 150 milijuna eura namijenjeno je i do sada utrošeno u najvećoj mjeri za isplatu dugova dobavljačima, koji su stvoreni prije pokretanja postupka izvanredne uprave, odnosno, prije 10. travnja prošle godine.
- Dobavljači su tijekom samog postupka izvanredne uprave isplaćeni u prosjeku oko 50 posto, pri čemu su do sada mali dobavljači isplaćeni u cijelosti, a postupak isplate srednjih i velikih je u tijeku, kazala je potpredsjednica Dalić. Naglasila je da su dosadašnji rezultati izvanredne uprave, a i sposobnost vjerovnika da postignu međusobni dogovor na korist očuvanja poslovanja, temelj na kojem se ulazi u nagodbu. Nacrt nagodbe, pojasnila je Martina Dalić, predviđa nagodbu koja se odnosi na cijeli sustav, izrazivši uvjerenje da postoje dobri temelji u svim dosadašnjim rezultatima da se ona postigne u zakonskim rokovima.
- Vjerujem da će se nagodba postići u rokovima i kada to bude, bit će to jedan jedinstveni proces restrukturiranja i po svojim osobinama i po tome da je postignut u kratkim rokovima i bez troška za porezne obveznike, zaključila je.
Premijer Andrej Plenković kazao je da je u proteklih desetak mjeseci posvećen velik angažman tome da kriza u najvećoj kompaniji ne prouzroči negativne efekte na hrvatsko gospodarstvo i financijski sustav.
- Mislim da smo u tome uspjeli i da sada predstoji intenzivan rad, koji u konačnici treba rezultirati nagodbom i onim što je najvažnije, daljnjim generiranjem prihoda svih kompanija te zadržavanjem radnih mjesta, a sve bez angažiranja sredstava iz državnog proračuna, proučio je premijer.
Ministar financija Zdravko Marić je na sjednici Vlade, a potom i novinarima predstavio Uredbu o načinu financiranja decentraliziranih funkcija te izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2018. godinu. Riječ je o uredbi o pomoći jedinicama područne i lokalne samouprave za decentralizirane funkcije školstva, zdravstva, socijalne skrbi i vatrogastvo u ovoj godini, iz koje se, kako je rekao Marić, vidi da država preuzima na sebe sredstva za izravnanje da bi omogućila fiskalno ujednačeniji razvitak svih hrvatskih regija.
Ukupni iznos sredstava potreban za osiguranje minimalnih financijskih standarda preuzetih decentraliziranih funkcija za ovu godinu predviđen je u visini od 2,3 milijarde kuna i uvećan je za 4 posto u odnosu na 2017.
Dijana PAVLOVIĆ/H
O PDV-u NAKON TEMELJITE ANALIZE
Ministar financija Zdravko Marić novinarima je kazao da ove godine neće biti promjene PDV-a nego će se to razdoblje iskoristiti za finu i temeljitu analizu i promišljanje. Nakon sjednice podsjetio je kako je Vlada već u prvoj godini hrabro krenula u porezno rasterećenje. Dodao je da su se pritom dobri rezultati pokazali i u segmentima poreza na dobit i poreza na dohodak, na koji je stavljen najveći naglasak u prvoj godini mandata, pa je došlo do dizanja raspoloživog dohotka i stimuliranja potrošnje dakle dizanje standarda. “Kroz realni sektor spuštanje stope poreza na dobit jedan je jaki mehanizam za dizanje investicija i zapošljavanja. Tim smjerom i nastavljamo, ove smo godine prezentirali ostatak mjera koje su bile originalno zacrtane”, navodi. Iako je, kaže, PDV najznačajniji prihod državnog proračuna, koji bi planom za ovu godinu trebao iznositi 50 milijardi kuna, kombinirat će se miks različitih mjera u poreznom sustavu koje će značiti dodatni krug rasterećenja. A da to ne bi bilo samo prelijevanje prema maržama trgovaca, napomenuo je da će se pomno razmotriti koji će biti najbolji način za porezno rasterećenje. “S porezima ne treba žuriti, sve treba dobro promisliti. Porez na nekretnine nije na stolu, fokus je na PDV-u i ostalim porezima, kako i na koji način dodatno rasteretiti porezne obveznike, građane, poduzetnike, pojačati poreznu disciplinu i efikasnost prikupljanja poreza. Upravo je porez na dobit 2017. pokazao najbolji rezultat u odnosu na originalna očekivanja”, rekao je.