Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić objavio je kako je u četvrtak počela kampanja Ministarstva rada i mirovinskog sustava protiv rada na crno, a za to im je na raspolaganju milijun eura.

- Ideja nam je u sljedeća dva tjedna osvijestiti građane i poslodavce o svim negativnim aspektima rada na crno. Tim sredstvima ojačala se radna inspekcija, a kampanjom završava projekt u kojem Hrvatska sudjeluje zajedno s partnerima iz Njemačke i Slovačke - rekao je Pavić novinarima ispred Banskih dvora.

U sljedeća dva tjedna plasirat će televizijske i radiospotove te letke kojima će upozoravati na štetnost rada na crno. “U Hrvatskoj je pet najčešćih oblika neprijavljenog rada - da se radnik uopće ne prijavi, da se prijavi na pola radnog vremena, a radi puno radno vrijeme, da se radnik prijavi na puno radno vrijeme, ali na minimalnu plaću, nezakonito zapošljavanje stranaca i neisplaćivanje dodatnog rada, no to je riješeno Zakonom o minimalnoj plaći”, istaknuo je Pavić za HRT. Na početku projekta provedena je i anketa koja je pokazala da 56 posto radnika zna nekoga tko radi na crno, te je cilj kampanje da se što veći broj slučajeva sive ekonomije prebaci u legalan, prijavljeni rad.

Prema riječima ravnatelja Inspektorata rada Ilije Tadića teško je točno reći koliko je radnika u sivoj zoni. Naime, Inspektorat ima tek podatke o broju radnika za koje se to utvrdi tijekom inspekcijskog nadzora. Inspektoratu je i prije ove kampanje, kaže, prioritet bilo područje neprijavljenog rada, a u posljednje tri godine ipak je smanjen broj radnika koji rade na crno. No, on je i dalje velik i kreće se od 1000 do 1200 radnika, dok je primjerice u razdoblju od 2011. do 2013. bilo njih 1709. “To blago smanjenje posljedica je ukupnih aktivnosti koje se poduzimaju”, ističe Tadić.

Za komentar smo zamolili i predsjednika Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladena Novosela, koji ističe da bi se to, ako se gleda s pozicije težine tripartitnog socijalnog dijaloga ili uvažavanja socijalnih partnera, doista moglo okarakterizirati kao jedan od klasičnih primjera kako se ponašaju političari, koji u okviru stranaka dođu u poziciju vlasti, te jednostavno zažmire na sve one aktivnosti koje je netko radio prije njih.

- Ne padne im na pamet da na sjednici GSV-a ili na sastanku koji organiziraju sa socijalnim partnerima, prije nego što krenu u takvu kampanju, prvo informiraju socijalne partnere. Da pitaju je li tko u proteklih pet, deset ili 15 godina nešto slično radio. Jer možda već postoje neki rezultati i iskustva, što može pomoći boljem uspjehu te kampanje. Naime, 2005. je SSSH prvi u Hrvatskoj pokrenuo kampanju protiv rada na crno, čemu su se poslije pridružile i druge središnjice. Tijekom tog razdoblja sklopili smo sporazume s nekoliko desetaka gradova, gdje su se oni obvezali da sve službe koje rade u sklopu gradske uprave i kojima je grad osnivač neće zapošljavati radnike na crno. A 2011. pokrenuli smo i kampanju protiv rada bez isplate plaće i isplate plaće bez uplate doprinosa. Procjene su tada bile da imamo između 80 i 100 tisuća radnika koji su radili bez plaće. Nakon sedam godina te kampanje, koju konstantno provodimo, podaci govore da se s tim problemom ne suočava više od 7 do 10 tisuća radnika. I sada kada čujem to što je ministar rada rekao, malo me žalosti takav pristup socijalnom dijalogu i pitam se ima li on uopće smisla s ovim ministrom i vladom - nezadovoljan je Novosel, dodajući kako su oni sigurno protiv rada na crno, interes im je da se to radi i imaju mnogo prijedloga. “No, kada se to radi na ovakav način, onda je to tragikomično jer će se sredstva EU-a potrošiti, a neće se postići željeni efekt”, upozorava Novosel.

Predrag Bejaković, znanstveni savjetnik Instituta za javne financije, kaže kako spomenute aktivnosti Ministarstva neće donijeti neke neposredne učinke, ali je velika stvar da je uopće pokrenut takav program. Kaže kako zemlje koje su takvo što pokrenule davno prije imaju veću poreznu kulturu i svijest o javnom dobru im je mnogo razvijenija, što se mijenja polako, ali se ipak mijenja. “Ako se ostvaruje gospodarski rast, onda je velika šansa da će ljudi raditi u službenom sektoru, zbog jednostavnog razloga što je on sigurniji i kvaliteta tih poslova je bolja, ljudi su zaštićeniji. Ako se ostvaruju negativne stope gospodarskog rasta, onda je velika šansa da će ljudi prihvatiti bilo što. Dakle, najvažniji način suzbijanja sive ekonomije je gospodarski rast. A da bi se on ostvario, jedna od možda najvažnijih stvari jest da su zakoni jasni, stabilni i razumljivi. I da ih svi poštujemo”, ističe Bejaković.