Novosti
UVEZENO 104.000 TONA

Domaća proizvodnja pada, uvoz mesa - raste
Objavljeno 18. siječnja, 2018.
Najveći rast uvoza ostvarila je govedina – za 10 posto, te svinjetina – za osam posto

Hrvatski su stočari i 2017. nemoćno promatrali kako, dok oni uglavnom bilježe sve niže brojke, raste uvoz mesa, poglavito govedine i svinjetine.

Prema podacima Croatiastočara, goveđeg mesa u prvih devet mjeseci 2017. uvezli smo čak deset posto više nego 2016. godine – gotovo 17.000 tona, od čega više od petine smrznutog, dok je uvoz svinjetine u tom vremenu narastao za osam posto, odnosno za novih 5000 tona i dosegnuo gotovo 67.000 tona. Kada se podvuče crta uvoza mesa svih kategorija, izvana su nam stigle nove 104.000 tone tuđeg mesa, a koštalo nas je 261 milijun eura koji su završili u džepovima njemačkih, danskih i drugih stočara. Brojke su to od kojih u “maloj zemlji velikoga uvoza” boli glava. S druge strane, domaća proizvodnja je u padu. Prema Croatiastočaru, lani je u Hrvatskoj otklasirano 182.539 komada goveđih trupova svih kategorija, što je za 4 posto manje nego 2016., junećih trupova bilo je 107.825 komada, što je pad za jedan posto, dok je telećih otklasirano 52.605 komada, pad za 3 posto. Kod klasiranja trupova krava, a klasirano ih je 22.250 komada, pad je za čak 18 posto. Ne prolazi bolje ni izvoz. Spomenimo samo da, dok je ukupna vrijednost uvoza svih vrsta mesa 261 milijuna eura, što je povećanje za 15 posto, vrijednost izvoza svih vrsta mesa bila je 49 milijuna eura, što je manje za 9 posto.

Negativni trendovi

- Ukupni izvoz živih krava u prvih devet mjeseci 2017. bio je 5763 komada, što je pad od 4 posto u odnosu prema 2016. Ukupna masa goveđih trupova bila je 42.563 tona, što je manje za oko 2000 tona, tj. pet posto manje nego u 2016. - kaže direktor Croatiastočara Branko Bobetić.

U padu su i brojke svinjskih trupova svih kategorija za 11, odnosno 9 posto.

- U 2017. zaklano je oko 231.000 odojaka, što je manje za 17 posto, oko 45.000 komada prasadi, što je pad za 14 posto, te 9400 krmača – pad za čak 18 posto - nastavlja o negativnim trendovima u našoj stočarskoj proizvodnji i preradi šef Croatiastočara.

Smanjenje – i to za 11 posto, za oko 8000 tona - bilježi i ukupna otklasirana masa svinjskih trupova koja je lani bila 71.272 tona. Samo perad i iznutrice ne bilježe rast uvoza. “Očito je da je rast uvoza u korelaciji s manjom proizvodnjom u Hrvatskoj”, kaže Bobetić.

U Udruzi za uzgoj i tov junadi Baby Beef na lanjsko 10-postotno povećanje uvoza govedine gledaju kao na trend u kontinuitetu.

– On se događa otkako smo ušli u EU gdje su klaoničke industrije drugih članica na neki način konkurentnije i dobivaju određene pozicije iz svoje proizvodnje kojima mogu ići na naše tržište s nešto nižim cijenama od naših što i dalje ugrožava domaću proizvodnju, ali i preradu. Definitivno se moraju donijeti određene odluke o pitanju mesa, tj. samodostatnosti, pa bi nam to bila jedna od niti vodilja za dalje - kaže predsjednik Baby Beefa Toni Raič.

Pitanje samodostatnosti prava je rak-rana domaćih proizvođača. Osim govedara, na svojoj koži itekako to osjete i svinjogojci. U Središnjem savezu udruga uzgajivača svinja (SUS) kažu da nam za samodostatnost u toj proizvodnji treba 250.000 krmača. “A mi ih sada imamo 98.000”, upozorava predsjednik SUS-a Goran Jančo.

Dodaje kako je lanjski rast uvoza svinjetine za 8 posto rezultat pada broja domaćih uzgajivača svinja i broja svinja u uzgoju.

– Prijašnje politike tu su proizvodnju ostavile tržišnim odnosima, dok su pametne zemlje EU-a zaštitile tu svoju proizvodnju. Ona ne smije biti samo tržišno orijentirana - kaže Jančo.

Pad samodostatnosti

– Činjenica je da nam samodostatnost pada i kod govedine i kod svinjetine. O mlijeku da i ne govorimo. U 2016. Hrvatska ima muznost od 4565 kg/krava, što je najmanja muznost uz Bugarsku i Rumunjsku. Iako je ona u nas u posljednjih deset godina povećana za 20 posto, dok je prosjek povećanja u 13 zemalja EU 32, a u 15 zemalja Unije za 11 posto. U odnosu prema prosjeku EU-a, muznost u RH zaostaje za 34 posto. Još je složenija situacija u padu broja mliječnih krava u nas u posljednjih 10 godina - prosječni godišnji pad tog broja za 28 članica EU-a bio je 0,4 posto, 15 zemalja Unije povećalo je taj broj, dok je prosječno smanjenje broja mliječnih krava u Hrvatskoj u posljednjih deset godina za 35 posto, prosječno godišnje 4 posto - navodi Bobetić. Ocjenjuje kako je najslabija karika domaćeg stočarstva govedarstvo.

– Jer, iz godine u godinu pada matično stado krava i nema teladi, i mi ćemo u 2018. praktički imati telad koja je u tovu u prošloj godini i ovoj godini – više nego svako drugo tele je iz uvoza jer ga nemamo dovoljno doma. Nemamo dovoljno ni mlijeka - lani je njegov otkup bio gotovo identičan ukupnom uvozu mlijeka u mliječnim proizvodima, što nema ni jedna zemlja u Europi i zato je tu situacija najsloženija - kaže Bobetić.

Upozorava na problem klanja ženske rasplodne teladi: “Umjesto da se uzgaja ženski rasplodni pomladak, rasplodne junice su u svim kategorijama proizvod u govedarstvu s najvećom bruto dodatnom vrijednošću, a mi to pokoljemo.”

Ovakvim kretanjima nezadovoljni domaći stočari, proizvođači hrane, podsjećaju što bi trebala biti strategija svake države.

– To bi trebala biti energetska samodostatnost te osiguranje dovoljnih količina pitke vode i hrane. Mi energetski možda nismo samodostatni, no vode imamo napretek – njome smo u samom europskom vrhu, a imamo i Slavoniju – Bogom danu golemu tvornicu hrane na otvorenome. No, bez obzira na sve to, mi smo katastrofa! Mogli bismo i u tome biti suverena država – no mi to nismo jer ovisimo o uvozu hrane - tvrdi svinjogojac Jančo te podsjeća: “Uvozimo čak i pitku vodu.”

Suzana ŽUPAN
CROATIASTOČAR: POTREBAN VLADIN PROGRAM REVITALIZACIJE GOVEDARSTVA

U Croatiastočaru je prijedlog da Ministarstvo poljoprivrede pripremi cjeloviti program revitalizacije govedarstva u Hrvatskoj do 2030., odnosno 2035. godine. “To bi trebao biti Vladin program jer se tu moraju uključiti ne samo Ministarstvo poljoprivrede nego i ministarstva financija, regionalnog razvoja, zaštite okoliša, tu su i komasacije... Ako je to Vladin program, onda jedan takav ozbiljan projekt obavezuje i sve vlade koje dođu nakone sadašnje. Jer, govedarstvo je, kada je u pitanju poljoprivreda, sektor koji je najveći multiplikator u zapošljavanju, stvaranju bruto dodatne vrijednosti i punjenju proračuna, kako državnog, tako i lokalnih. Ono je multiplikator gotovo šest puta, za razliku od svinjogojstva i peradarstva koji su multiplikator četiri puta”, kaže direktor Croatiastočara Branko Bobetić.

JUNETINE PRIJE TROŠILI 19, A SADA NI 10 KILOGRAMA PO STANOVNIKU

Predsjednik Baby Beefa Toni Raič pad u govedarskoj proizvodnji ilustrira prosječnom potrošnjom. “Sada smo u proizvodnji na 40-ak tisuća tona mesa, a nekada je Hrvatska trošila čak 75.000 tona. Bilo je to vrijeme dok su radile industrije, bili topli obroci po tvrtkama, veća potrošnja... Prije je potrošnja junećeg mesa po stanovniku bila 19, a sada je ispod 10 kilograma, prepolovila se”, kaže Raič. Gdje se “istopila” ta razlika? “Ljudi manje rade, nezaposleni su, manje zarađuju, manje i troše. A, potrošnja je zamašnjak svega. U nekim zemljama Unije potrošnja junećeg mesa je i 30 kilograma po stanovniku”, kaže Raič.

Goran Jančo

Središnji savez udruga uzgajivača svinja

SVINJOGOJSTVO OSTAJE NA STARIMA, MLADI ODLAZE

Silazni trendovi u stočarstvu imaju i svoju jaku socijalnu, kao i dobnu pozadinu. Predsjednik SUS-a Goran Jančo kaže kako je više razloga za smanjenje svinjogojske proizvodnje. “Simptomatična je struktura svinjogojaca - rijetko koje mlado gospodarstvo odlučilo je uzgajati svinje. Uglavnom su to starija gospodarstva i prelaze u treću životnu dob te smanjuju proizvodnju. Dobno gledano, 'stara' je to grana stočarstva. Mlada gospodarstava, koja bi trebala naslijediti obiteljski posao – famozni OPG, koji je bio zamišljen kao institucija, teško se odlučuju nastaviti ovu proizvodnju. Svinjogojstvo ne smije biti prepušteno samo tržištu, nego da je to proizvodnja kojom obnavljamo i svoj ruralni prostor, zadržavamo mlade na selu, dajemo im motiva za proizvodnju. No, mi to nismo napravili. Mladi su bez motiva i odlaze. Njihovi roditelji ostaju i smanjuju broj stoke”, kaže Jančo.

podrijetlo

VELIKI DIO UVOZA ČINI SMRZNUTO MESO

104

tisuće tona inozemnog mesa stigle su u Hrvatsku u prvih devet mjeseci 2017. godine

261

milijun eura Hrvatsku je lani koštao uvoz mesa

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana