Kultura
UČENICE GLAZBENE ŠKOLE U BALETU “ORAŠAR”

Nije im teško i do 22 sata biti u kazalištu i sljedeće jutro ići u školu
Objavljeno 18. siječnja, 2018.
Tako postaju svjesne vrijednosti primjene znanja usvojenog u plesnoj školi, izravno promatrajući iskusnije plesače

Na pitanje sviđa li im se plesati u “Orašaru” P. I. Čajkovskog, sve u glas i s oduševljenjem kažu DAAAAAA! I nije im teško biti i do 22 sata navečer u kazalištu i sljedeće jutro ustati i ići u školu. Posebice se to odnosi na Crnčiće Herminu Detling, Lauru Horvat, Magdu Oswald i Kineskinju Marcelu Šunjić, koje ostaju duže jer su i u drugom činu ovog popularnog baleta koji je na repertoaru HNK u Osijeku od 2013. i svaka je izvedba u svih pet sezona tjednima unaprijed rasprodana.

Učenicama se Plesnog odjela Glazbene škole Franje Kuhača sviđa što su na probama i u predstavi zajedno i druže se, upoznaju bolje, a od starijih su plesača glavnih uloga, ne kriju, tražile autograme. Dok čekaju svoj broj iza kulisa, imaju prigodu vidjeti što se događa za vrijeme predstave iza scene.

Ne manje važno je i što su i roditelji zadovoljni te stoga i zbog sreće, ispunjenosti, motivacije i zadovoljstva djece, nije im teško dovoditi djecu na probe i predstave.

- Jedan mi je tata, u povjerenju, naravno, pokazao i snimku na kojoj je njegova kći kod kuće u vrijeme božićnih praznika za mamu i tatu pripremila predstavu s lutkama pod božićnim drvcem, svoju interpretaciju “Orašara” - došapnula nam je Martina Terzić, pročelnica Odjela, čije učenice u predstavi sudjeluju od premijerne izvedbe u studenom 2013., iznoseći uloge malih i velikih miševa, solo miša djevojčica i dječaka, vojnika, te crnčića i Kineskinje. U pet je sezona kroz predstavu prošlo više od 90 učenica.

30-ak djevojčica

U trenutačnoj postavi predstave (koja je na repertoaru 19., 20., 22. i 23. siječnja u 19 sati, koreografiju i režiju Waczlawa Orlykowskog prenio je Dinko Bogdanić, uz suradnju Vuka Ognjenovića, a dirigent je Filip Pavišić) sudjeluje 31 učenica 2., 3. i 4. razreda, a to su djevojčice i djevojke između sedam i 15 godina. Jedan dio bivših učenica još uvijek aktivno sudjeluju u predstavi.

“Orašar” je baletna predstava pa su plesni pokretni iz baletnog vokabulara koje učenice usvajaju u sklopu predmeta Klasični balet. Glavne i odgovorne za učenje koreografije baletnih brojeva su nastavnice Klasičnog baleta, trenutačno Lauris del Carmen Velasco Farrera (kojoj su prethodile Sara Epifany Erceg i Mateja Božić), a na nastavi Suvremenog plesa i Ritmike slijedi uvježbavanje koreografija svih postava na glazbene brojeve, ove školske godine pod vodstvom nastavnica Ivone Janson, Martine Terzić i Nikoole Livančić.

- Našim je učenicama to izvrsno iskustvo i uvid u dio procesa umjetničkog stvaranja. Tako postaju svjesne vrijednosti primjene znanja usvojenog u plesnoj školi, izravno promatrajući usvajaju disciplinu i angažman iskusnijih plesača, te percipiraju važnost i drugih sudionika potrebnih za izvedbu predstave, kao što su dirigent, orkestar, inspicijent, garderobijeri, frizeri, tehničari i dr. - pojašnjava Martina Terzić.

Iako za kraj svake školske godine izvode plesnu predstavu, u organizaciji škole i nastavničkog kadra, ti se pokreti temelje na načelima suvremenog plesa, no stvaralački proces suvremenih plesnih djela razlikuje se od baletnih predstava.

- Biti dijelom te bogate raznolikosti neprocjenjivo je iskustvo u današnjem sve zahtjevnijem načinu života umjetnika. Na temelju ovakvih ranih iskustva, naše učenice imaju potrebne informacije i iskustvo za promišljanje o profesionalnom usmjerenju i vrjednovanju umjetničkih djela, tj. radova - zaključuje Martina Terzić.

Nogomet vs. balet

Doc. art. Vuk Ognjenović prisjeća se da su u premijernu izvedbu uključili sve tadašnje polaznice Odjela, a bilo ih je 50-ak, kasnije su taj broj reducirali.

- Djevojčice koje su počele kao najmanje, već su šestu godinu u predstavi, i kako rastu, prelaze u sve ozbiljnije i složenije uloge. Nije praksa svih gradova i kazališta da u predstavu uključe učenice. Primjerice, riječki “Orašar” ima vrlo malo djece, kao i nova zagrebačka predstava, a neke verzije uopće nemaju klinaca, što nije dobro. Mislim da ovom suradnjom i škola i kazalište dobivaju nove zaljubljenike u balet, iako je tragično da Osijek još uvijek nema ni osnovnu školu za klasični balet, a imaju ga mnogo manji gradovi, poput Čakovca, Zadra... - upozorava Ognjenović, koji smatra da Osijeku treba i srednja škola za suvremeni ples.

Ekvivalent baletnoj školi Baletni je studio HNK u Osijeku, koji se može pohvaliti činjenicom da je iznjedrio četvero polaznika koj su se upisali u Školu za klasični balet u Zagrebu (izravno u 1. srednje), a Dino Staković najbolji je muški učenik u povijesti škole. Bolji su u odnosu na bilo koju osnovnu baletnu školu, osim zagrebačke, kaže Ognjenović.

- Grubo rečeno, ono što je dečkima nogomet, balet je djevojčicama. Dio djevojčica iz Škole već su jednom nogom u baletnom ansamblu, a neke su i u Valceru cvijeća. Kada oni osjete čar kazališnog stvaranja, ne mogu se ne zaljubiti u kazalište, a i one koji samo dođu gledati oduševi činjenica da njihovi vršnjaci plešu u velikom bijelom baletu. Mnogi završe baletnu školu bez da su ijednom na scenu zakoračili - zaključuje Vuk.

Narcisa VEKIĆ
UČENICE KOJE SUDJELUJU U “ORAŠARU”

2. razred:

Ameli Antunović, Ana Bosančić, Hermina Detling, Ana Kovačević, Petra Majdenić, Magda Oswald, Petra Podravec, Ema Relatić, Marcela Šunjić, Klara Milić, Hana Velić.

3. razred:

Mia Ateljević, Petra Damjanović, Andrea Engelhart, Laura Horvat, Sofia Jaćimović, Nadia Kalafatić, Ana Karapetrić, Lara Kavur, Lara Lesko, Zara Mašina, Greta Vrabec.

4. razred:

Chiara Gmajnić, Ines Gučić, Paula Horvat, Josipa Janc, Ena Josipović, Anamari Katić, Mia Kojić, Barbara Lončarić i Nina Nikolić.

Možda ste propustili...

“ODRED ZA BAŠTINU” ROBERTA M. EDSELA

Kako spomenici i umjetnička djela prežive rat?

KONCERT HRVATSKOG BAROKNOG ANSAMBLA - “AUGUSTISSIMA AUGUSTANA”

Rekonstruirat će glazbovanja na misi i vesperama

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

“ODRED ZA BAŠTINU” ROBERTA M. EDSELA

Kako spomenici i umjetnička djela prežive rat?

2

KONCERT HRVATSKOG BAROKNOG ANSAMBLA - “AUGUSTISSIMA AUGUSTANA”

Rekonstruirat će glazbovanja na misi i vesperama

3

DANI MATICE HRVATSKE U POŽEGI

Prvi hrvatski svetac Nikola Tavelić pomalo je zaboravljen