Nakon salmonele u piletini i drugim namirnicama, zbog čega se u Hrvatskoj digla uzbuna prošle i pretprošle godine, potom opasnih jaja, europska javnost sada je u strahu od Lactalisovog mlijeka u prahu za dojenčad zaraženog također salmonelom.

U Francuskoj je prijavljeno 35 slučajeva trovanja beba salmonelom. Proizvodi se u svijetu prodaju kao tri brenda, a izvoze se od Velike Britanije, preko Kine do Pakistana i Sudana. U Hrvatskoj se nikada nisu prodavale. Iz prodaje je povučeno 12 milijuna kutija tog mlijeka, a pljušte tužbe roditelja djece koja su ga konzumirala.

Javnost se i ovaj put pita zašto se opoziv nekog zdravstveno neispravnog proizvoda u pravilu događa kada je već na trgovačkim policama.

– Imamo našu stranicu na Facebooku “Prava potrošača”, gdje proslijedimo svaku obavijest o povlačenju, opozivu neispravne hrane. Primijetili smo prilično burne, pa i gnjevne reakcije građana koji se pitaju zato se informacije o povlačenju neke hrane dogode tek kada je proizvod već na policama. Dogodilo se to s mesom i s dječjim kašicama. Građani se opravdano pitaju zašto kontrola ne prethodi tome da se uopće spriječi izlazak takvog proizvoda na police, ističe pravna savjetnica u Savjetovalištu za potrošače u Osijeku Dunja Mak.

Europarlamentarka i članica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane EU Biljana Borzan, izjavila je u nedjelju da je zbog neispravnosti Lactalisove dječje hrane od salmoneloze u europskim zemljama oboljelo stotinjak djece, srećom bez kobnih posljedica i da je to primjer na kojem će se zrcaliti funkcioniranje EU-ovog brzog sustava uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje - RASFF. On treba osigurati brzo širenje informacija između članica EU-a i Europske komisije o opasnim proizvodima koji su povučeni, ili opozvani s tržišta, a Borzan je skrenula pozornost na to da europski sustav brzog uzbunjivanja za opasne prehrambene proizvode ima manjkavu definiciju roka za uzbunjivanje koja glasi “u što kraćem roku”. Postavlja se pitanje koja je to kratkoća roka, koje je to točno vrijeme? Stroga definicija jedne tako osjetljive i važne stvari izostaje.

- Osnovni je problem što je to nedovoljno određeno i problematično u učincima uzbunjivanja i u mogućim tužbama u incidentnim situacijama. Sudovi mogu različito ocijeniti je li nešto odrađeno u jako kratkom, kratkom, ili nedovoljno kratkom roku - rekla je Borzan. Naglašava i važnost kvalitetnog djelovanja inspekcijskog nadzora s čijim se rezultatima u 2017. Ministarstvo poljoprivrede ovih dana pohvalilo navodeći brojku od 50.000 nadzora, a kao rezultat i od travnja zakonski pooštrenih inspekcijskih aktivnosti.

- Da bi na tržištu bila samo sigurna hrana važan je ovaj sustav brzog uzbunjivanja - navela je Borzan. Zanima ju je li on u slučaju Lactalisa pravovremeno proradio. Podsjeća na ljetošnji primjer kada je zakazao na slučaju izlaska na tržište jaja s toksičnom tvari za čije povlačenje u svim zemljama članicama nije bilo informacije u roku od dan ili najviše dva.

- U zadnjem slučaju očigledno je bilo propusta u unutrašnjoj kontroli kvalitete u samoj tvornici. Jer, da su se poštivali svi proceduralni propisi, do ovog slučaja ne bi došlo. Ali hrana se prodavala i nakon što je otkriveno da je zaražena salmonelom - rekla je Borzan.

Za RASFF i njegovo djelovanje pitali smo i u Hrvatskoj agenciji za hranu (HAH).

- RASFF je prije svega informatički alat kojemu je svrha brza razmjena informacija među nadležnim nacionalnim tijelima o zdravstvenim rizicima povezanima s hranom. Zemlja članica mreže, koja je utvrdila postojanje opasnosti za zdravlje, obavještava ostale članove o predmetnom proizvodu i mjerama koje je poduzela radi uklanjanja rizika. Mjere obuhvaćaju zadržavanje, povrat, pljenidbu ili odbijanje proizvoda. Brza razmjena informacija omogućuje svim članovima RASFF-a da u realnom vremenu provjere nalaze li se predmetni proizvodi na njihovom tržištu, te jesu li potrebne hitne mjere. Nadležna tijela zemalja kod kojih je utvrđena opasnost podrijetlom od hrane odgovorna su za poduzimanje nužnih hitnih mjera, uključujući izravno obavještavanje javnosti, povlačenje proizvoda s tržišta i provedbu na terenu - navode u HAH-u o RASFF sustavu.

Njegove su članice sve države EU, zemlje EGP-a – Norveška, Lihtenštajn i tajništvo EFTA-e koje koordinira informacije iz zemalja EGP-a, Europska agencija za sigurnost hrane i EK kao upravitelj sustava. Švicarska je djelomični član sustava u pogledu odbijanja proizvoda životinjskog podrijetla na granici. Ako je posrijedi ozbiljan rizik za zdravlje izazvan hranom, članice RASFF-a dužne su odmah pomoću tog sustava obavijestiti Europsku komisiju. Kada je riječ o sigurnosti hrane na prostoru EU-a, zahtjevi su da se i u Hrvatskoj, kao i cijeloj EU pooštri uvoz hrane iz trećih zemalja, ali i između članica EU-a. Potrošači su posebno osjetljivi na uvoz hrane.

– Kada se rezimiraju pritužbe potrošača, njihov je opći dojam da se u Hrvatsku “uvozi otpad, škart-roba koji zapadnoeuropske zemlje ne žele”, da ih netko za njihov novac vuče za nos - kaže Dunja Mak.

U HAH-u, kada je riječ o tome koja se vrsta informacija uglavnom prenosi putem RASFF-a, ističu da se gotovo polovina obavijesti odnosi na kontrole na vanjskim granicama Europskog gospodarskog prostora.

A koje mjere može poduzeti Komisija ako država članica Hrvatskoj pravovremeno ne dostavi obavijest? U HAH-u kažu kako Komisija protiv nje može pokrenuti postupak zbog povrede. Što je s povredom prava potrošača u slučaju opozvanog proizvoda? Dunja Mak ističe da kupci imaju pravo sporni proizvod vratiti i zatražiti povrat novca, i bez računa.