Mirovinska reforma trebala bi, prema najavama iz Vlade, biti pokrenuta ove godine. Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić nedavno je istaknuo kako su u Vladi svjesni da je omjer zaposlenika i umirovljenika nepovoljan. Kaže kako je sustav zasad održiv, a isplata mirovina neupitna, no reformom je cilj povećati mirovine i postići adekvatan sustav.

Prema statistici, prosječni korisnik starosne mirovine ima 74 godine i ona iznosi nešto više od 2800 kuna za osobe koje su cijeli svoj radni vijek provele u Hrvatskoj. Približno 18 tisuća radnika koji su prošle godine otišli u starosnu mirovinu nakon 30 godina radnog staža dobilo je samo 2286 kuna mirovine. Očito je da mirovine u Hrvatskoj ne ovise o radnom vijeku i uplatama radnika, nego o vremenu kada ljudi odlaze u mirovinu, jer prošlogodišnji novi umirovljenici primat će manje novca nego oni koji su u mirovinu otišli prije deset ili više godina.

Prema riječima ministra Pavića, dva najveća izdvajanja iz državnog proračuna čine po 1,4 milijarde za povećanje mirovina i za povećanje plaća državnih i javnih službenika. U Vladinu Nacionalnom planu reformi pak piše da će odlazak u mirovinu biti ranije pomaknut na 67 godina, obeshrabrivat će se prijevremeno umirovljenje, poticati ostanak u svijetu rada te revidirati sustav beneficiranog radnog staža. Mirovine bi se usklađivale samo s troškovima života ili samo s plaćama, i to u istom postotku kako oni rastu. “Svjesni smo da su mirovine niske i da ne odgovaraju potrebama ljudi”, kaže ministar Pavić.

Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra kako do velikih, naglih promjena neće doći, jer je to osjetljivo pitanje i Vlada nije spremna na oštriji rez u tom sustavu, koji generira sve više manjkova, kao i zdravstveni. Dodaje kako on opterećuje javne financije, osobito u trendu smanjivanja broja stanovnika i radno aktivnih, najviše zbog iseljavanja. Prema njegovim riječima, u tom se sustavu svakako mora promijeniti iznimno nepovoljna struktura postojećih umirovljenika.

- Oni su relativno mladi, oko 52 godine, i neodrživo je da oko 1,5 milijuna ljudi bude izvan radno aktivnog stanovništva. To je posljedica ranog umirovljenja prije 20-ak godina i raznih mirovina koje nisu rezultat radnog staža, nego su “socijalna pomoć”, poput braniteljskih ili raznih dužnosničkih i sličnih mirovina prema posebnim propisima. Njih treba izbaciti iz sustava, a riječ je o pet-šest milijardi kuna godišnje. Te mirovine moraju izići iz mirovinskih fondova i sustava te prijeći na državni proračun. Time treba rasteretiti mirovinski sustav i omogućiti povećanje mirovina onima koji su ih u prvom stupu, prije svega, zaslužili punim ili znatnim radnim stažem - zaključuje Novotny.

Drugim važnim korakom drži pomicanje roka odlaska u mirovinu, što je i preporuka Europske komisije, jer ljudi duže žive pa i koncept ranog umirovljenja od prije 30 ili 40 godina više nije aktualan.

- Toliko se intenzivno fizički više ne radi jer je sve manje takvih radnih mjesta. Životni se vijek, zahvaljujući prije svega napretku zdravstvene zaštite, pa i u Hrvatskoj, produžio. Nemoguće je u budućnosti osigurati tolike mirovine za tolike godine i za taj broj umirovljenika. Tako da će se sigurno postupno povisiti prag ulaska u sustav. Bilo bi dobro paralelno tim mladim umirovljenicima koje spominjemo omogućiti da se vrate u sferu rada. To je uobičajeno u EU, a važno je i materijalno i društveno, jer ima puno onih koji imaju male mirovine, a nisu dio te populacije. Uz napomenu da za takav rad poslodavci plaćaju samo porez, bez doprinosa. Mi imamo manjak ljudi na tržištu rada, a takvi umirovljenici ne smiju ili neće raditi jer primaju socijalnu pomoć, koja im se ukida ako rade. Ilegalno rade svagdje i time popravljaju kućni budžet - kaže Novotny, koji trećim važnim korakom smatra pitanje II. i III. mirovinskog stupa. Smatra kako najvjerojatnije ne bi bila bila pametna integracija I. i II. stupa, nego II. i III., kao u Njemačkoj, a o čemu se vode rasprave.

Jasna A. Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, vidi najavljenu reformu tek kao 17. u nizu, malu reformu koja puno toga ne rješava i podsjeća na neostvareno obećanje o uvođenju tzv. nacionalne mirovine. Smatra i da bi drugi mirovinski stup trebao postati dobrovoljan.

- Reforma ne čini što bi trebala i što su učinile zemlje s nezavisnijim vladama - pretvoriti obveznu mirovinsku štednju u dobrovoljnu. To bi se moglo nazvati cjelovitom reformom. Vlada ignorira i prijedloge za reformu obiteljskih mirovina, da preživjeli partner ima pravo zadržati svoju mirovinu i dobiti, ovisno o socijalnim i prihodnim kriterijima, određen postotak mirovine preminulog partnera - kaže Jasna A. Petrović. Ne slaže se ni da se umjesto važećih smanjenja za prijevremeno umirovljenje ovisno o godinama staža uvede jedinstveni faktor, 20 ili 30 posto. Umirovljeničke udruge traže suprotno, da se navršavanjem dobi za umirovljenje ukine prijevremeni odbitak.

Šokantnim smatra planirano ubrzanje podizanja dobi za umirovljenje, ističući da gotovo sve nove članice EU to nisu uvele, a i Poljska, koja ga je prvo uvela s primjenom od 2042., to je nedavno ukinula i vratila na staro. “Hrvatska nije ostvarila uvjete za to jer ima neuređeno tržište rada i previsoku stopu nezaposlenosti mladih, ali i malu stopu radne aktivnosti starijih osoba”, kaže Petrović, koja pozitivnim pak drži što, na traženje udruga, Ministarstvo ipak misli razmotriti mogućnost rada pojedinih skupina umirovljenika, uz zadržavanje dijela ili cijele mirovine, što sada nije slučaj.