Regija
RUDNA RENTA ZA NAFTU I PLIN

Lokalne vlasti žele uvid u eksploataciju
Objavljeno 15. siječnja, 2018.

VINKOVCI

U Slavoniji, gdje je otkriveno nekoliko bogatih polja i gdje Ina već desetljećima eksploatira naftu i plin, a posebice su bogata nalazišta oko Đeletovaca, lokalne jedinice samouprave i stanovništvo nemaju nekakve velike koristi što se na tisuću ili više metara u utrobi zemlje ispod njihovih sela i njiva nalaze zalihe nafte i plina koje netko crpi i prodaje. Rudnu rentu ili naknadu za koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina Ina d.d., kao ovlaštenik koncesije, jedinicama lokalne samouprave isplaćuje u iznosu od 10 posto, ali, žale se načelnici općina i gradonačelnici gradova na čijem se području crpi nafta i plin, njima nitko ne pokazuje podatke kolike su količine nafte i plina uistinu eksploatirane pa oni i ne mogu znati je li iznos koji dobiju zaista 10 posto od ukupne ubrane količine.

Više od prosjeka

Prije točno godinu dana saborski zastupnik HSS-a postavio je pitanje Plenkovićevoj vladi i predložio povećanje rudne rente sa sadašnjih 10 na 12 posto (u svijetu je prosjek 9,6 posto, a u susjednoj Srbiji, primjerice, 7 posto) te da se tako dobiveni novac raspodijeli 5 posto općinama i gradovima, 5 posto županijama, a 2 posto državi. Tražio je također da se Inu prislili da redovito i iscrpno dostavlja izvješća o eksploatiranim količinama jer su sadašnja izvješća površna. Dodao je kako i u Mađarskoj Mol plaća rudnu rentu veću od 12 posto. Vlada je odgovorila kako je rudna renta u Hrvatskoj veća od prosjeka u svijetu, a i ne bi bilo mudro postavljati te zahtjeve Ini jer je tada bio u tijeku arbitražni postupak u Washingtonu te da Ina d.d. dostavlja izvješća o eksploataciji resornom ministarstvu. Do danas se ništa nije promijenilo nabolje.

- Naša je općina uprihodila od naknade za koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina u prošloj godini 2.188.467,37 kuna, ali od 2013., kada smo dobili nešto manje od tri milijuna kuna, taj se iznos smanjuje za nekoliko stotina tisuća kuna godišnje. Koncesiju za ekspoloataciju sklapa jedinica područne, regionalne samouprave, dakle za nas je to učinila Vukovarsko-srijemska županija. Na području općine Stari Jankovci nalaze se dijelom dva ekspolatacijska polja ugljikovodika – Privlaka površine 19,48 četvornih metara i Đeletovci površine 33,06 četvorih metara na kojima je Ina d.d. nositelj odobrenja za EPU, ovlaštenik koncesije - kaže Dragan Sudarević, načelnik općine Stari Jankovci.

Podzemne vode

- Sredstva od koncesije su namjenska i mi smo ih uvijek trošili isključivo namjenski za uređenje, održavanje i izgradnju komunalne infrastrukture, a kako smo u vrijeme Domovinskog rata bili okupirani, uistinu smo nakon povratka morali uložiti velika sredstva. Moram istaknuti da je pokrenuto više inicijativa za zaštitu interesa jedinica lokalne samouprave na čijem se području vrši eksploatacija ukljikovodika i zaključeno kako se mora donijeti zakon o rudnoj renti, da imamo uvid u količine ugljikovodika koje se crpe na našim površinama i napraviti studiju o utjecaju na režim podzemnih voda, odnosno pad razine podzemnih voda - kaže načelnik Sudarević.

I na području grada Otoka ima nekoliko bušotina, ali su nešto manje nego drugdje pa je i rudna renta manja. One su unutar eksploatacijskih polja Đeletovci i Privlaka i prošle su godine uprihodile 897.261,83 kune.

- U posljednje tri godine ovaj se iznos uglavnom kreće u visini od oko 880.000 kuna. Sredstva se troše dijelom za održavanje komunalne infrastrukture, dijelom za pokriće materijalnih rashoda. Iznos nije velik i mogao bi biti i veći, no nadamo se da će se država pobrinuti za to - kaže gradonačelnik Otoka Josip Šarić.

Miroslav FLEGO
Na što troše rudnu rentu

Slično je i u Općini Nijemci, na čijem su području najbrojniji naftni i plinski izvori, a tu su i pogoni u Đeletovcima.

- Godišnje po toj osnovi ubiremo tri milijuna kuna i to su nenamjenska sredstva koja koristimo za naše programe i aktivnosti poput sufinanciranja energetske obnove obiteljskih kuća, naknade za novorođenu djecu - 1500 kuna za prvo dijete, 3000 za drugo dijete, a za treće i svako sljedeće 5000 kuna. Za predškolski odgoj, sufinaciranje prijevoza učenicima, stipendiranje studenata i učenika, školstvo, za javne potrebe u kulturi, religiji i sportu, pomažemo vatrogasce i rad turističke zajednice – kaže načelnik Vjekoslav Belajević.

Možda ste propustili...

U BELIŠĆANSKOJ KNJIŽNICI

Nova kreativna radionica za djecu

TISUĆLJEĆA MEĐU RIJEKAMA

Arheološka izložba u Etnološkom centru

Najčitanije iz rubrike