- Jasno je da se protivimo naređenom ubijanju ptica jer ubijanje nikada ne rješava problem pa tako neće riješiti ni u slučaju kormorana, a izazvat će smrt golemog broja životinja. Odluka o ubijanju 1200 jedinki zaštićenih divljih ptica radikalna je i neprimjerena civilizacijskim dosezima 21. stoljeća, pogotovo zato što postoji niz alternativa. Riba se mogla zaštititi i na druge načine, npr. mrežama na površini vode i dr. Nepobitna je činjenica da kormorani moraju jesti ribe da bi preživjeli i apsurdno je da plaćaju životom zbog pogreške ljudi koji su još u prošlom stoljeću isušili močvare i uništili staništa, zbog čega su se kormorani morali okrenuti ribnjacima kao izvoru hrane. Tko će razlikovati domaće kormorane, kojih je manje od 3000, i 15.000 kormorana koji dolaze u RH samo na zimovanje? Tko će kontrolirati broj ubijenih kormorana i potencijalan krivolov, osobito kada stručnjaci upozoravaju da je hrvatska gnijezdeća populacija kormorana zbog svoje malobrojnosti ugrožena? Hoće li se ovaj problem vrtjeti ukrug i svako malo naređivati nova ubijanja kormorana, što će ih ponovno dovesti do ruba istrebljenja? - pita se Vlatka Balaš iz Prijatelja životinja.

- Jako je tužno vidjeti koliko profitni sektor ima velik utjecaj na nadležne institucije i prihvatiti da je profit svima na prvome mjestu, i to iznad ljudi, ptica i ostalih životinja i prirode. Bizarno je i što će usmrćene jedinke svejedno zamijeniti novi kormorani iz ostatka Europe te će problem sa štetama ostati. Krajnje je vrijeme da se počne razmišljati o alternativnim i dugoročnim metodama da se ovo krvoproliće ne bi nastavilo i nakon 15. veljače - ističe Balaš.