Veliki vranci na ribnjacima i otvorenim vodama godišnje pojedu čak 1800 tona ribe
Zaštititi ribu ili kormorana – pitanje je oko kojeg ovih dana koplja lome nadležne institucije, ribnjačarstva, sportsko-ribolovne zajednice i zaštitari prirode. A sve je počelo nedavno kada je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (MZOE) pozitivno odgovorilo na zahtjev 15 ribnjačarskih tvrtki koje se bave komercijalnim uzgojem slatkovodne ribe koje su mu podnijele zahtjeve za odstrjel kormorana zbog velikih šteta koje ta vrsta ribojedne ptice čini ribljem fondu. Stoga im je MZOE izdao dopuštenje za izuzeće od zabranjenih radnji, kojim je dopušten odstrjel velikog vranca – njih gotovo 1200, i to do 15. veljače. Dok ribnjačarstva i ovlaštenici na otvorenim vodama upozoravaju na gospodarske štete koje čini ta ptica, a ovlašteni lovci čekaju mig da krenu u akciju, zaštitari prirode su na nogama. Vlatka Balaš iz Prijatelja životinja poručuje: “Profiterski interesi, interesi ribogojilišta, stavljaju se na prvo mjesto! Provodi se krvoproliće nad nedužnim životinjama!”
Polazeći od podatka da je u nas oko 12.000 ovih ptica te da dnevno jedinka pojede oko 0,5 kilograma ribe, Milan Božić iz Vijeća Udruženja ribarstva HGK-a kaže kako veliki vranci u nas dnevno pojedu oko 6000 kilograma, a godišnje čak 1800 tona ribe. Na nogama je i Hrvatski sportsko-ribolovni savez, čiji potpredsjednik Anđelko Martinčević ističe da su i oni tražili kvotu za odstrjel, no bez uspjeha.
Prema podatcima HGK-a, u nas je oko 14.000 hektara šaranskih ribnjaka, a kormorani šaranskoj proizvodnji čine toliku štetu da dovode njezinu održivost u pitanje. Pomutnju stvaraju i tumačenja o (ne)zaštićenosti kormorana, velikog vranca. U MZOE-u ističu da su Zakonom o zaštiti prirode, u koji su prenesene odredbe EU Direktive o pticama, zabranjeni svi oblici namjernog hvatanja ili ubijanja strogo zaštićenih životinja, ali i svih ptica iz prirode koje se prirodno pojavljuju na području Hrvatske.
Nije strogo zaštićen
“No propisana je i mogućnost izuzeća od ovih zabrana, uz ostalo, i zbog sprječavanja ozbiljne štete, posebice na usjevima, stoci, šumama, ribnjacima i vodama, no samo ako ne postoje druge pogodne mogućnosti i ako to neće negativno utjecati na stanje očuvanja određene vrste u njezinu prirodnom području rasprostranjenosti. Veliki vranac nije strogo zaštićena vrsta prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama, ali se i na tu pticu primjenjuju spomenute zabrane i mogućost iznimke. Veliki vranac (kormoran) nije zaštićen u EU i nije naveden u EU Direktivi o pticama”, demistificiraju “kvaku” o (ne)zaštiti velikog vranca u MZOE-u, koji je nadležan za izdavanje dopuštenja za izuzeće od zabranjenih radnji u vezi sa strogo zaštićenim vrstama i svim vrstama ptica.
Martinčević kaže da je veliki vranac alohtona vrsta u nas, štetočinja, bez ikakve vrijednosti, “veliki neprijatelj ribnjačarstvima, ribičima i turizmu”.
- Dopuštenja su izdana na temelju stručnih mišljenja Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (HAOP) o utjecaju planiranog odstrjela kormorana na svakom pojedinom ribnjaku, u kojima se navodi da je odstrjel jedinki opravdan, jer se provodi u svrhu smanjenja štete koju veliki vranac čini uzgoju u šaranskim ribnjacima - dodaju u MZOE-u.
HAOP je mišljenje temeljio na nizu istraživanja i studiji koju je Zavod za ornitologiju HAZU izradio na primjeru ribnjaka Crna mlaka od rujna 2002. do kolovoza 2003., a kojom je dokazano da na njegovu području veliki vranci mogu pojesti 10.665 - 43.800 kilograma ribljeg mlađa godišnje.
Ribiči “izvisili”
Dobar dio nje pojeden je i na otvorenim vodama pa se Martinčevićev savez u cijeloj priči osjeća zanemarenim.
- Dogovor je bio da će pola kvote za odstrjel ići ribnjačarstvima, a pola nama na otvorenim vodama, no vidimo da su ribnjaci dobili sve. Tako se nama otvara problem – ribnjačarstva će odstrjeljivati kormorane, a oni će bježati na naše vode i mi ćemo imati još veći problem. Kada je zima normalna – ribnjaci budu smrznuti dva mjeseca i oni se sele nama - skreće pozornost Martinčević na ovlaštenike na otvorenim vodama. Upozorava na to da oni, ovlaštenici, s ribolovnim pravom od prodanih ribičkih dozvola u proračun uplaćuju 1,6 milijun kuna, a da su sada, u zaštiti od kormorana odstrjelom, “izvisili”.
– Mnogi su i u sustavu PDV-a, pa se i na to ime uplaćuje u proračun, a u kvoti nas nema, naknadu za štete od kormorana ne dobivamo - žali se Martinčević, koji je ujedno i predsjednik ZŠRD-a Baranje. Upozorava da veliki vranci štetu nanose i sportsko-ribolovnom turizmu i turizmu uopće toga kraja.
– Mnogi ovlaštenici kod nas rade na razvoju ruralnog sportsko-ribolovnog turizma. U masterplan Osječko-baranjske županije upali smo i mi ribiči, ovlaštenici, i važna smo karika u privlačenju turista. Unaprjeđujemo naše vode poribljavanjem. Samo ZŠRD Baranje godišnje ubaci u vode 120.000 kuna ribe - kaže Martinčević.
U MZOE-u ističu da je odobrena kvota od 1198 jedinki velikog vranca deset posto minimalne brojnosti nacionalne zimujuće populacije te vrste, što se smatra prihvatljivim.
Suzana ŽUPAN
Pucati smiju samo ovlašteni lovci
U MZOE-u ističu da se odstrjel obavlja prema Zakonu o lovstvu, odnosno sukladno s rješenjem Ministarstva poljoprivrede kojim se određuju uvjeti i način lova. Zbrinjavanje lešina sukladno je s posebnim propisima iz veterinarstva. Ribnjačarstvo koje je nositelj dopuštenja dužno je voditi evidencijski popis o odstrijeljenim jedinkama za svaki dan uz niz podataka. Nadzor provodi nadležni inspektor zaštite prirode. Pucati smiju samo ovlašteni lovci, i to samo u vremenu dnevne vidljivosti, ujutro od svitanja do dva sata nakon izlaska sunca, i navečer, u vremenu od dva sata prije zalaska sunca do mraka.
Predsjednik Lovačkog saveza OBŽ-a Zlatko Stolnik kaže - lovci su upoznati s mjerom, no još čekaju naputke.
– Odavno znamo za ovaj problem, kormorani prave velike štete, a “zeleni” mogu stati u njihovu zaštitu, ali neka onda oni plate odštetu za pojedenu ribu. Jer štete su katastrofalne - kaže Stolnik.
Državu su tužbe ribogojilišta dosad stajale 200 milijuna kuna
Milan Božić iz Vijeća Udruženja ribarstva HGK-a kaže kako su tužbe ribogojilišta na ime šteta od kormorana dosad stajale više od 200 milijuna kuna.
– Samo je Crna mlaka dobila 56 milijuna kuna - podsjeća Božić na slučaj naknade šteta od kormorana na tom ribnjaku pokraj Jastrebarskog od prije desetak godina, a čiji je većinski vlasnik čak 17 puta predlagao nagodbu, no tada aljkava država nije reagirala pa je on na račun kormorana postao – višestruki milijunaš. Prema podatcima Ministarstva poljoprivrede o isplaćenim sredstvima za 2016. zbog šteta ribojednih ptica 13 ribnjačarstava dobilo je oko 8,5 milijuna kuna, najviše ribnjaci PP Orahovica d.o.o. - oko 2,380.000 kuna.
Nagrade za kormoranski kljun
Dok se baranjski ribiči žale, zaštitari prirode drže kako je riblji fond na području Baranje toliko bogat da kormorani ne mogu činiti tako velike štete kako tvrde ribiči. Prirodnim fenomenom nazivaju 1000 kormoranskih gnijezda u Kopačkom ritu, u kojem se, tijekom prebrojavanja ptica, već godinama bilježi približno 3000 kormoranskih jedinki. Još u vrijeme Kraljevine Jugoslavije bili su nagrađivani ljudi koji su na uvid donijeli kormoranov kljun, a praksa nagrađivanja nastavila se i u vrijeme ex države, do 80-ih. I.G.
14
tisuća hektara šaranskih ribnjaka je u Hrvatskoj, a kormorani dovode u pitanje održivost proizvodnje
Hrvatski sportsko-ribolovni savez smatra se oštećenim jer nije dobio kvotu za odstrjel, a puni proračun i poribljava
indirektno
RIBIČI TVRDE DA VELIKI VRANCI ŠTETE I TURIZMU