Na 3. sjednici Senata Sveučilišta u Osijeku, održanoj 29. studenoga 2017., zaključeno je kako u akademskoj godini 2017./2018., na dan 31. listopada 2017., osječku akademsku zajednicu čini ukupno 1866,75 zaposlenika, od čega 1265,75 nastavnika i suradnika, 67 laboranata i tehničara, 39 članova knjižničnoga osoblja, 339 članova stručno-administrativnoga osoblja te 156 članova tehničkoga i pomoćnoga osoblja, a nastava se izvodi na 105 sveučilišnih i stručnih studija.

Strategija znanosti, obrazovanja i tehnologije Republike Hrvatske, donesena 17. listopada 2014., u poglavlju „Visoko obrazovanje” kod studijskih programa posebno ističe:

„U posljednjih osam godina broj studijskih programa više se nego utrostručio. Broj studijskih programa je prevelik, što nužno dovodi do neracionalnog trošenja resursa, posebno na sveučilištima. Postoji niz sličnih ili gotovo istovjetnih programa, a što u velikom broju slučajeva nema stvarnog opravdanja. Potrebno je racionalizirati mrežu visokih učilišta, evaluirati visokoobrazovni proces i unaprijediti resurse kojima raspolažu visoka učilišta”. Jedan od strateških ciljeva u visokom obrazovanju jest „osnažiti institucijsko umrežavanje u cilju učinkovitijeg korištenja kadrovskih i materijalnih resursa“.

U skladu s nacionalnom Strategijom i Strategijom Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (2011. – 2020.) u strateškom cilju „Nastavni proces i visoko obrazovanje” utvrđeno je: „Na temelju cjelovite analize studijskih programa u sljedećem petogodišnjem razdoblju potrebno je provesti reorganizaciju studijskih programa u skladu s europskim trendovima u visokom obrazovanju i definirati nove akademske profile te posebice prilagoditi upisne kvote s tržištem rada i potrebama regionalnog okruženja”. Na Sveučilištu je najveći znanstveno-nastavni potencijal u području biomedicine i zdravstva te biotehničkim znanostima, zatim slijede društvene znanosti pa tehničke i humanističke znanosti, a najmanji je znanstveno-nastavni potencijal u prirodnim znanostima i interdisciplinarnom području znanosti. Umjetničko područje, s obzirom na to da ima samo jednu sastavnicu, ima zadovoljavajuću strukturu.

Uzimajući u obzir strateške ciljeve vezano uz razvoj ljudskih resursa, a posebice ojačavanje znanstveno-nastavne i umjetničko-nastavne strukture te uvažavajući odrednice nacionalne i sveučilišne strategije, potrebno je u sljedećem razdoblju provesti funkcionalnu integraciju i to umrežavanjem dviju ili više sastavnica i provedbom statusnih promjena na Sveučilištu, uz racionalizaciju ljudskih i materijalnih resursa.

U skladu s navedenim Senat je imenovao Povjerenstvo za utvrđivanje opravdanosti provođenja funkcionalne integracije kroz statusne promjene znanstveno/ umjetničko-nastavnih sastavnica Sveučilišta u Osijeku. U skladu s člankom 40. Statuta Sveučilišta, predsjednik je Povjerenstva rektor Sveučilišta, prof. dr. sc. Vlado Guberac, a imenovani su članovi: prof. dr. sc. Dražan Kozak, prorektor za nastavu i studente; prof. dr. sc. Sonja Vila, prorektorica za znanost, tehnologije, projekte i međunarodnu suradnju; izv. prof. art. Robert Raponja, prorektor za umjetnost, kulturu i međuinstitucijsku suradnju; prof. dr. sc. Helena Sablić Tomić, dekanica Umjetničke akademije u Osijeku; izv. prof. dr. sc. Ivana Žužul, pročelnica Odjela za kulturologiju i doc. dr. sc. Ljiljana Krstin, pročelnica Odjela za biologiju Sveučilišta u Osijeku.

(Sveučilište u Osijeku)