Znate li koje je najtraženije zanimanje 21. stoljeća prema časopisu Harvard Business Review? Što radi podatkovni znanstvenik (engl. Data Scientist), odnosno specijalist za Big Data? Kojim se metodama i alatima koristi u okviru inteligentne podatkovne analitike?

Odgovore na ta i ostala pitanja mogli su 30. studenoga 2017. dobiti sudionici javne radionice 1. Data Science Meetup Osijek održane na Ekonomskom fakultetu u Osijeku u organizaciji istraživačkoga projekta MERIDA, Katedre za kvantitativne metode i informatiku Fakulteta, zajednice Data Science Croatia i udruge Osijek Software City. Podatkovna znanost novo je područje nastalo uslijed pojave velikih količina podataka koji se svakodnevno stvaraju na internetu i uslijed potrebe za inteligentnom obradom tih podataka uporabom matematičkih, statističkih i metoda strojnoga učenja. Tvrtke trebaju stručnjake koji će znati izvući zakonitosti iz velikih količina podataka, predvidjeti hoće li netko kupiti proizvod, što će izabrati i slično. Pojavljuju se potpuno nova zanimanja kao što su podatkovni analitičar, poslovni analitičar, BigData specijalist i druga koja, osim poznavanja metodologije, traže i znanja iz poslovnoga odlučivanja. Stoga su se i na tom skupu okupili stručnjaci različitih područja: Živko Krstić, magistar informacijskoga menadžmenta, zaposlen kao specijalist za Big Data u britanskoj tvrtki Crossing Technologies; Davorin Vukelić, specijalist za Big Data u istoj tvrtki; izv. prof. dr. sc. Domagoj Matijević s Odjela za matematiku Sveučilišta u Osijeku te prof. dr. sc. Marijana Zekić-Sušac koja je pokazala što se od tih metoda i kojim alatima podučava u nastavi na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Predstavila je i istraživački projekt MERIDA – „Metodološki okvir za upravljanje energijom s pomoću inteligentne podatkovne analitike” koji financira Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ).

Da te teme privlače pozornost mladih, pokazao je i odaziv od 209 sudionika radionice, većinom studenata s fakulteta Sveučilišta u Osijeku, zatim učenika I. i III. gimnazije u Osijeku, zaposlenih u osječkim tvrtkama, ali i nezaposlenih mladih ljudi. Zaključci su radionice da se isplati uložiti vrijeme u učenje o metodama inteligentne podatkovne analitike, da taj posao nije monoton te kako daje posebnu moć upravljanja podatcima koju danas tvrtke i te kako trebaju.