Za zaposlenike u javnom sektoru, a to su u Hrvatskoj primjerice nastavnici u osnovnom, srednjoškolskom i visokom obrazovanju, ne postoji automatizam kojim bi ih se udaljilo s radnog mjesta ako budu pravomoćno presuđeni za počinjenje kaznenog djela. Za razliku od državnih službenika za koje postoji zakon kojim se uređuje radnopravni odnos između državnih službenika i države kao poslodavca, na zaposlene u javnom sektoru primjenjuju se odredbe Zakona o radu. Ondje se vezano uz izvanredan otkaz ugovora o radu navodi kako “poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme (...) ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.”

Povod ovom tekstu jest nedavno udaljavanje iz sportske djelatnosti dvojice dužnosnika, Željka Širića i Nevena Šprajcera, koji su unatoč pravomoćnoj presudi nastavili raditi u spotu. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sportu je glede toga jasan - osoba koja je u posljednje tri godine pravomoćno kažnjena za prekršaj u sportu i na sportskim natjecanjima ne može organizirati i voditi natjecanja, obavljati stručne poslove u sportu, sudjelovati u radu skupštine ili tijela upravljanja sportske udruge. Obojica su nakon nalaza sportske inspekcije udaljena s tih dužnosti. No, Širić je i zaposlenik osječkog fakulteta, radi kao viši predavač. Na naš upit stručnim službama osječkog Sveučilišta kako se postupa u takvim situacija, odgovaraju kako se naše pitanje odnosi na Pravilnik o stegovnoj odgovornosti nastavnika i suradnika Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. No, ni ondje se ne precizira što učiniti u takvoj, specifičnoj situaciji. Navedeno je samo da je, ako postoji osnovana sumnja da je nastavnik/suradnik počinio stegovno djelo, dekan/pročelnik dužan protiv njega podnijeti Stegovnom sudu zahtjev za pokretanje stegovnog postupka. Jedna od stegovnih mjera može biti i prijedlog dekanu/pročelniku za redoviti otkaz ugovora o radu uvjetovan skrivljenim ponašanjem nastavnika ili suradnika. U suprotnom, osuđenik može nastaviti raditi sve do onog trenutka kada je poslodavca dužan izvijestiti o nemogućnosti izvršenja svoga posla. Zbog, primjerice, odsluženja kazne zatvora. D.Kuštro