Novosti
NOVA POTPORA DRŽAVE

Za ulaganje u inovacije stiže - porezna olakšica
Objavljeno 12. siječnja, 2018.
Novu mjeru Vlade pozdravljaju u informatičkoj zajednici Osijek Software City

Velik dio troškova poslovanja većine informatičkih tvrtki iz Osijeka i okolice i članica Osijek Software Cityja, koje postaju sve važniji dio osječkog gospodarstva, odlazi na istraživanja i razvoj novih proizvoda.

Iz te osječke informatičke zajednice poručuju kako pozdravljaju zakonski prijedlog koji je Vlada u četvrtak poslala u saborsku proceduru, a odnosi se na državnu potporu za istraživačko-razvojne projekte. Taj bi zakon trebao omogućiti podršku tvrtkama koje se bave istraživanjem, razvojem i inovacijama, i to poreznom olakšicom.

Taj će Vladin potez sasvim sigurno pozdraviti u tvrtki Rimac Automobili, koja je izrasla u svjetski prepoznatljivo ime upravo zahvaljujući inovacijama. Novi zakon bi s odobravanjem mogli dočekati i u zagrebačkoj tvrtki Genos, znanstvenika Gordana Lauca, koji dolazi iz Osijeka. Genos je jedna od rijetkih hrvatskih privatnih znanstvenih institucija poznatih u svijetu. Posebice je poznat po proučavanju visokoprotočnih analiza glikana, a časopis The Scientist proglasio je 2013. Genos najboljim mjestom za rad na svijetu.

Ispod prosjeka

U srijedu je, recimo, iz Genosa izišla informacija da je u novom broju međunarodnog časopisa Gastroenterology objavljeno Genosovo otkriće o glikanskim biomarkerima koji će omogućiti personalizirano liječenje pacijenata s upalnim bolestima crijeva.

Na sjednici Vlade na kojoj je predstavljen Prijedlog zakona o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte premijer Andrej Plenković ocijenio je da je riječ o kvalitetnom zakonu, koji će pomoći ulaganju u istraživanje, razvoj i inovacije. Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić istaknula je da je cilj zakona povećanje ulaganja privatnog sektora u istraživanje i razvoj kako bi se ostvario cilj da Hrvatska dosegne iznos ulaganja u istraživanje i razvoj od 1,4 posto BDP-a do 2020. Naime, danas se po ulaganjima privatnih i javnih poduzeća u znanstveno-istraživačke aktivnosti, koje je ispod jedan posto BDP-a, Hrvatska nalazi u donjem dijelu rang-liste članica EU. Prosjek u EU je iznad dva posto BDP-a.

Izuzetci

“Stoga se ovim zakonom predlaže davanje potpore poduzećima za znanstveno-istraživačke aktivnosti kroz poreznu olakšicu, odnosno smanjivanje osnovice poreza na dobit za stvarne troškove ulaganja u znanstveno-istraživačke i razvojne projekte u gospodarstvu”, kazala je Dalić.

Na potporu predviđenu zakonom moći će računati svi poduzetnici koji nisu u teškoćama, izuzev specifičnih djelatnosti, kao što su, na primjer, trgovina, kockarnice i slične djelatnosti koje se obično izuzima iz takvih potpora.

Poduzetnici koji žele ostvariti poreznu olakšicu Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta prijavljivat će svoje aktivnosti za koje smatraju da su projekt s karakterom znanstveno-istraživačkog rada. Ako prođu evaluaciju stručnjaka, koje će za to angažirati Ministarstvo, osnovicu poreza na dobit, kao poreznu olakšicu, moći će smanjiti za stvarno učinjene troškove istraživanja odnosno inovacija. To su, primjerice, troškovi zaposlenih, istraživača, nabave opreme, pojedinih studija ili dio općih materijalnih, tzv. režijskih troškova i slično.

Najveći iznos smanjenog poreza na dobit koji se zbog te potpore neće morati platiti je 300 tisuća eura, odnosno kretat će se između 50 tisuća eura za studije izvodivosti do 300 tisuća eura za temeljna istraživanja.

Igor MIKULIĆ
ZA PRVU GODINU VREDNOVANJA OSIGURANA 1,2 MILIJUNA KUNA

Uz predviđenu olakšicu smanjenja osnovice poreza na dobit, poduzeća će i dalje moći koristiti druge potpore za istraživanje i razvoj. No, u skladu sa zakonom i europskim pravilima, postoji gornji limit na ukupnu razinu svih potpora koje se mogu koristiti, koja ovisno o vrsti projekta iznosi između 7,5 i 40 milijuna eura po poduzetniku. Za provedbu tog zakona u prvoj godini u državnom proračunu za 2018. godinu na poziciji Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta osiguran je iznos od 1,2 milijuna kuna za potrebe vrednovanja prihvatljivosti istraživačko-razvojnih projekata.

MIZERNA HRVATSKA IZDVAJANJA ZA ISTRAŽIVANJA I RAZVOJ

Prema podatcima Eurostata, razina izdataka u Republici Hrvatskoj za istraživanje i razvoj stagnira od 2010. godine i znatno je ispod prosjeka država EU. Udjel hrvatskog BDP-a namijenjen aktivnostima istraživanja i razvoja u razdoblju od 2002. do 2015. smanjen je s 0,96 posto BDP-a (2002.) na 0,79 posto BDP-a (2014.), odnosno na 0,85 posto (2015.), a prosjek u EU iznosi 2,03 posto (2015.). Omjer privatnih i javnih ulaganja pokazuje trend smanjivanja ulaganja privatnog sektora u istraživanje i razvoj.

Bela Ikotić

tajnik Osijek Software Cityja

NADAMO SE JEDNOSTAVNOJ PROCEDURI DOBIVANJA POTPORE

Tajnik Osijek Software Cityja Bela Ikotić ističe kako su, u svakom slučaju, inovacije i istraživanja ključ napretka svake zemlje. “U razvijenim zemljama ekonomski se rast često temelji na inovacijama i novim proizvodima. Inovacije omogućavaju i razvoj naših informatičkih tvrtki. Tu je svakako važna i suradnja s akademskom zajednicom, jer je bez akademskog sektora i znanstvenog pristupa teško uspjeti razviti inovacije. U svakom slučaju, ne sumnjam da će članice OSC-a nastojati iskoristiti mogućnost da dobiju potpore za različite projekte koje će razvijati. Najveći troškovi koje naše tvrtke imaju u istraživanjima odnose se na troškove rada ljudi, na plaće u pravilu najboljih ljudi koji rade na nekom projektu. Nadamo se da će postupak za dobivanje takve potpore biti jednostavan, bez pretjeranih birokratskih komplikacija. Naše informatičke tvrtke koje će iskoristiti državnu potporu, kojima će biti smanjen porez na dobit zbog istraživanja, sigurno će taj novac reinvestirati u daljnja istraživanja i rast tvrtke”, naglašava Ikotić.

manji porez

POTPORA IDE PODUZETNICIMA KOJI NISU U TEŠKOĆAMA

Možda ste propustili...

PROSVJED U VUKOVARU ZBOG NEUČINKOVITNOSTI PRAVOSUĐA U KAŽNJAVANJU RATNIH ZLOČINA

Stradalnici izgubili vjeru u hrvatske institucije

IZVJEŠĆE O STANJU SUDBENE VLASTI ZA 2017.

Godišnje stiže 1,25 milijuna novih predmeta

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana