Poljoprivredna gospodarstva su neorganizirana i zato ne mogu plasirati proizvode na tržište
Objavljeno 12. siječnja, 2018.
Nisu proizvođači bili nespretni u povlačenju novca iz EU -a nego institucije
Krajem 2017. godine, nakon redovnih izbora u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (HPK), njezino kormilo preuzeo je Mladen Jakopović, OPG-ovac iz Varaždinske županije. Njegov OPG bavi se proizvodnjom i preradom ljekovitog bilja. Obrazovan je, ambiciozan, tržišno orijentiran, po mnogima, pravi primjer mladog sposobnog poljoprivrednika kakvog domaća i EU poljoprivreda trebaju.
Do promjene na čelu HPK-a došlo je u trenutku kada se iščekuje Zakon o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori koji još nije bio na Vladi RH, a čija je značajka vraćanje obveznog članstva za sve poljoprivrednike. Što će njegovim vraćanjem dobiti poljoprivrednici?
- Mi smo čekali novi Zakon, ali je on zbog procedura u kašnjenju. Izbore smo morali provesti prema rokovima Statuta Komore. Što se tiče Zakona, očekujemo ga u veljači. Obvezno članstvo obuhvatit će samo one koji primaju potpore, i to u iznosu 6 kuna mjesečno. Poljoprivredna komora osnovana je radi bolje organizacije poljoprivrednika kroz sektore te veće pregovaračke snage s institucijama u RH i EU-u. Nemoguće je bilo da jedna udruga obuhvati problematiku na nacionalnoj razini, i to prema svim sektorima. Model organiziranja i jačanja pregovaračke pozicije preuzeli smo od komora iz Mađarske i Austrije koje su svojim primjerom pokazale kako se uvažava glas poljoprivrednika. Puno je veća snaga organizacije od 100.000 članova nego udruge od 500 članova.
Nužna reorganizacija
Kako ocjenjujete trenutni položaj OPG-ova, a kako velikih sustava? Na čiju stranu je “prevaga” naše poljoprivredne politike?
- OPG-ovi su trenutno na jako niskim granama jer su neorganizirani i ne mogu plasirati svoje proizvode na tržište. Teško je očekivati da će se udruživati u zadruge ili proizvođačke organizacije, iako bi to bilo najbolje za sve. Veliki sustavi imaju cijeli tim pravnika, ekonomista, ljudi koji prate strana tržišta i koji su povezani s politikom. To mali nemaju. Mađarska komora je nakon uvođenja najviše radila za interes OPG-ova. Okupila ih je i osigurala ono što imaju veliki sustavi, te na taj način pomogla da se njihov glas artikulirano čuje kako na tržištu, tako i u politici.
Kako ocjenjujete to da smo i nakon gotovo 4,5 godina od ulaska u punopravno članstvo u EU i dalje loši, pa i nespretni u povlačenju EU novca?
- Nisu proizvođači bili nespretni u povlačenju sredstava. Mi samo čekamo kada ćemo nešto moći dobiti jer moramo razmišljati o rastu i razvoju našeg poslovanja. Na žalost, institucije nisu bile spremne. Sve je bilo presporo, bez jasne vizije, s puno pravila koja uopće nisu bila potrebna. Također, premalo se slušalo proizvođače koji su odmah mogli reći što je provedivo u stvarnosti, a što ne.
Vaša ocjena aktualnog stanja u domaćoj poljoprivredi s obzirom na uglavnom silazne trendove i brojke, poglavito u sektoru mlijeka, stočarstva i dr.?
- Stočarstvo treba biti kruna proizvodnje jer ono povlači niz ostalih kultura. Ali, potrebna je regionalizacija, znati što želimo i što možemo u kojem području. Ne smijemo zanemarivati, recimo, sektor voća i povrća o kojemu se malo govori, a od kojeg OPG-ovi mogu imati veliku korist, posebice u dijelu izravne prodaje svježih proizvoda. Stanje je generalno loše, ali mi nemamo ništa od toga da govorimo koliko je loše, već što u ovom trenutku možemo hitno poboljšati.
Puno izmjena
Vaša ocjena dosadašnje realizacije Programa ruralnog razvoja (PRR)?
- U početku dugo čekanje, umjetno stvaranje uvjeta, davanje golemih iznosa onima koji nemaju nikakvu financijsku i poreznu povijest stvorili su jednu negativnu sliku o Programu. U posljednjih godinu dana promijenila se brzina odobravanja, ali nisam zadovoljan uvjetima za prijavu jer npr. u Mjeri 6.2. prijavitelj ne mora imati financijsku i poreznu prošlost bar godinu dana. Bojim se da će dobre stvari poput ubrzavanja procedure ostati u sjeni novootvorenih tvrtki koje su samo stvorene da pokupe novac. Prostora za poboljšanje ima, moja ocjena je srednja trojka.
Prošla godina bila je u znaku i više krovnih zakona. Kako komentirate to što država Zakonom o poljoprivrednom zemljištu raspolaganje državnom zemljom vraća lokalnoj samoupravi?
- Da, donosi se puno izmjena. Teško je reći je li bolje spustiti državno zemljište na lokalnu razinu ili ostaviti na državnoj. Sve ima svoj plus i minus. Najvažnije je da on ne omogući malverzacije oko zemljišta i da ono dođe u prave ruke, u ruke onih koji će ojačati ruralna područja.
Suzana ŽUPAN
2008. GODINE POČELI SMO OD NULE
Predstavite našim čitateljima kratko svoj rad, rad svog OPG-a, kakve su Vaše pozicije u poljoprivrednoj proizvodnji? - Vlasnik sam brenda Kuća magične trave koja je jedna od vodećih proizvođača ekološke kozmetike koja izvozi u 10-ak zemalja EU-a. Godine 2008. žena i ja počeli smo od nule, ali smo imali jasan cilj i spremnost na rad. Bili smo svjesni da imamo samo 2 ha na raspolaganju i htjeli smo napraviti maksimum. U tome smo, unatoč nimalo jednostavnim okolnostima, uspjeli. Vjerujem da iskustvo koje sam prošao od stvaranja proizvodnje do plasiranja finalnog proizvoda može pomoći mladim ljudima da ne odustaju od ruralnih područja, a i meni da donosim odluke koje će pomoći proizvođačima.
Ima prostora za poboljšanje
Kakav je Vaš stav o donošenju Zakona o OPG-u za koji njegovi protivnici tvrde da ga nema ni jedna zemlja u EU-u, pa ni u svijetu? - O Zakonu o OPG-u raspravlja se već godinu dana. Bio je na e-savjetovanju, zatim na nekoliko povjerenstava. Mi smo slali Zakon na mišljenje svim udrugama i bilo je prostora za raspravu. Problem je što većina nas kada se o nečemu raspravlja ostavljamo to za sutra jer smo opterećeni poslom, a kada je gotovo, onda su nam svi drugi krivi. U tom dijelu Komora je važna, da nas drži budnima i tjera da djelujemo preventivno. Što se tiče ovog zakona, on ima prostora za poboljšanje.