Brojne ptice posljednjih su desetljeća velikim dijelom promijenile svoje selidbeno ponašanje, što se povezuje s klimatskim promjenama. Njihova će sudbina ovisiti i o tome koliko će uskladiti svoje ponašanje s drugim članovima ekološkog sustava, piše u novom broju Šumarskog lista.

Neke su ptice skratile selidbeni put, a druge se vraćaju sa zimovanja ranije, piše profesor Prirodoslovnog fakulteta u Zagrebu Zdravko Dolenec na temelju vlastitog istraživanja i nalaza objavljenih u literaturi. On je pratio povratak kukavica u nekim dijelovima šuma sjeverozapadne Hrvatske, odnosno vrijeme njihovog prvog glasanja u travnju, te utvrdio da su se na kraju promatranog razdoblja (2016. godine) javile sedam dana ranije nego 1989. godine. Istodobno srednja travanjska temperatura zraka u istraživanom razdoblju porasla je za 2,5 C stupnjeva, ističe.

Rezultati sugeriraju da sve toplija proljeća utječu na raniji povratak kukavice u naše šume iz njenih afričkih zimovališta tijekom proljetne selidbe, odnosno da je došlo do promjene njenog migracijskog ponašanja u posljednja tri desetljeća, te da su klimatske promjene uzrok tome, smatra ornitolog Dolenec.

Roda, jedna od ptica selica koja putuje na velike udaljenosti, odlučila je skratiti selidbeni put. U pravilu zimuje južno od Sahare, ali sve se više zadržava na području zapadnog Sredozemlja, zbog blažih zima. Druge pak vrste vraćaju se sve ranije na svoja područja gniježđenja. Primjerice, crnokapa grmuša vraća se značajno ranije tijekom proljeće na područje sjeverozapadne Hrvatske. Također, sve je raniji povratak sa zimovanja i slavuja, golubova grivnjaša, piljka, zviždaka, te mrke crvenrepke. Dosadašnja istraživanja proljetne selidbe kukavice u ostalim europskim zemljama dala su različite rezultate. Na nekim područjima Europe zabilježen je značajan trend njezina ranijeg povratka. Međutim, neki autori govore o nepovezanosti između godina istraživanja i datuma povratka sa zimovanja.

Međutim, lastavice, čvorci i bijele pastirice vraćaju se po starome, ali se bijela pastirica značajno ranije vraća na područje sjeveroistočne Škotske, ističe se. Još se traži odgovor na pitanje zašto različite vrste, ali i pojedine populacije iste vrste, različito reagiraju tijekom dugogodišnjeg razdoblja na klimatske promjene. Također, stručnjacima je problem kako shvatiti tu pojavu i ima li ona štetne posljedice za ptice, ili je korisna za njih.

Neki autori daju dokaze o negativnom utjecaju klimatskih promjena na ptičji svijet, a drugi, u manjem broju, dokumentiraju pozitivne posljedice. Primjerice, neki autori raspravljaju o padu brojnosti jedinki dalekoselidbenih vrsta, dok drugi sugeriraju da su više proljetne temperature zraka posljednjih desetljeća razlog porasta populacija gavke.H