Od raspada bivše zajedničke države Jugoslavije, 1990. i 1991., traje rasprava o sudbini nekretnina u državnom vlasništvu, a “brakorazvodna parnica” novonastalih država oko nekretnina u vlasništvu propale države diljem svijeta započela je 2004. osnivanjem mješovite komisije za raspodjelu te imovine.

Uglavnom je tu riječ o zgradama veleposlanstava, konzularnih predstavništava, sjedištima misija ili rezidencijama najviših diplomatskih dužnosnika, predstavnika nekadašnje države.

Ne čudi zanimanje država, nasljednica te nekada zajedničke imovine jer se radi o skupocjenim nekretninama na atraktivnim lokacijama u rezidencijalnim četvrtima brojnih svjetskih gradova poput New Yorka, Berna, Bonna, Tokija, Moskve... Od 123 objekta koja su popisana nakon raspada SFRJ 1991. za raspodjelu je ostao još 51.

Posljednji, 19. sastanak Zajedničkog odbora za sukcesiju diplomatske i konzularne imovone bivše SFRJ, kako glasi naziv tijela u kojemu su predstavnici Hrvatske, Slovenije, Srbije, BiH, Crne Gore i Makedonije, održan je 13. i 14. prosinca prošle godine u Beogradu. Kako su nam priopćili u Ministarstvu vanjskih i europskih poslava, na beogradskom su sastanku “uz ostalo, postignuti provedbeni operativni dogovori koji bi trebali pridonijeti uspješnijem nastavku postupka zajedničke prodaje nekretnina bivše SFRJ u New Yorku, Bernu, Bonnu i Tokiju, a razgovaralo se i o mogućoj fizičkoj podjeli nekretnina u New Delhiju, Braziliji i Moskvi te eventualno i u Adis Abebi, o čemu su države sljednice imale različita stajališta”. U MVEP-u dalje kažu kako se razgovaralo i o izvješću ekspertne skupine za sukcesiju kulturnih dobara Zajedničkog odbora te o daljnjim koracima u pogledu utvrđivanja općeg i pravnog statusa dijela nekretnina bivše SFRJ.

- Na posljednjem sastanku Zajedničkog odbora, imajući u vidu različita stajališta država sljednica, nisu donošene odluke o daljnjoj raspodjeli nekretnina. Slijedom iznesenog, dogovoren je nastavak sastanka Zajedničkog odbora za sukcesiju diplomatske i konzularne imovine bivše SFRJ, koji bi se trebao održati u ožujku 2018. godine. Do sada je Hrvatskoj raspodijeljeno ukupno 17 nekretnina te jedna nekretnina u jednakim dijelovima zajedno s Bosnom i Hercegovinom. Postupak sukcesije diplomatske i konzularne imovine, koji je započeo 2004., vrlo je složen i sve strane uključene u taj postupak moraju se usuglasiti kako bi on završio - navodi se u priopćenju MVEP-a.

Državni tajnik Ministarstva vanjskih poslova Srbije Veljko Odalović rekao je Tanjugu nakon dvodnevne sjednice kako je sjednica dogovorom država sukcesora prekinuta budući da svi nisu imali usuglašene stavove o nekim pitanjima, kao ni stavove svojih vlada.

- U vremenu koje je pred nama trebaju zatražiti taj mandat od svojih država, jer ima nekih pitanja o kojima je razvidno da će se morati izjasniti i njihove vlade. Radi se o brisanju jednog broja objekata koji evidentno ne mogu biti više u sporazumu o sukcesiji - precizirao je Odalović dodajući kako moraju još pribaviti nove informacije od država u kojima se objekti nalaze, jer se pokazalo da je imovinskopravni status nekih objekata vrlo sporan. Odalović je ranije srpskim medijima rekao kako je jedna od točaka bila zajednička prodaja pet objekata. Dva u New Yorku, zgrada Misije i rezidencija, te objekata u Bonnu, Tokyju i Bernu, a razmotrili su i sudbinu četiri velika diplomatska kompleksa u Adis Abebi, New Delhiju, Moskvi i Braziliji te objekata u Kopenhagenu i Varšavi.