Objavljeno 11. siječnja, 2018.
KOŠKA
Od sredine prosinca 2017. povijesni obredni običaj “Posvetio sam o Đurđevu konje” tretirat će se kao nematerijalno kulturno dobro Hrvatske.
Nositelj KU Koška
Takvo rješenje donijela je Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture. Za nositelja očuvanja dobra zadužena je Konjogojska udruga Koška, osnovana 2010., kada je običaj obnovljen. Udruga je 2013. pokrenula proceduru zaštite običaja posvete konja, a Povjerenstvo za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra pozitivnu je odluku donijelo krajem 2017..
- Trajalo je četiri mukotrpne godine, ali sam sretan zbog ovakvog ishoda projekta, kojemu je glavni cilj valoriziranje starog običaja posvete konja, koji je obnovljen nakon gotovo trideset godina, uz istovremeno njegovo trajno očuvanje i prezentiranje javnosti – kazuje nam predsjednik KU Koška Dario Vrbanić, koji je inicirao zaštitu običaja. Riječ je o običaju blagoslova konja radi zaštite od bolesti i osiguravanja snage i plodnosti, a vezan je uz proljetni blagdan svetog Jurja, koji se u narodu osobito smatra zaštitnikom konja. Prema usmenoj predaji, nekada su seljaci s konjima i zaprežnim kolima okićenim vezenim ručnicima od domaćeg tkanja te jorgovanom i đurđicama dolazili u jutarnje sate pred župnu crkvu sv. Petra i Pavla u Košku.
Konje se isprezalo, a kola ostavljalo u dvorištu župnog dvora. Vlasnici su triput vodili konje oko župne crkve u smjeru kazaljke na satu.
Gazda bi konja doveo do sakristije kako bi kroz prozor mogao pogledati prema bočnom oltaru s kipom svetog Jurja. Kao zavjetni dar vlasnici su na oltaru ostavljali licitare u obliku konja. Običaj je završavao župnikovim blagoslovom konja nakon svete mise. Na posvetu konja dolazili su seljaci iz Koške, Stipanovaca, Kršinaca, Vukojevaca, Podgorača, Bizovca, Harkanovca, Zelčina te sela Miholjštine i Đakovštine.
Obnovljen 2010.
Običaj je zamro sedamdesetih godina prošlog stoljeća. U 2010. obnovljenom običaju promijenjeno je mjesto i datum posvete, koje je prilagođeno načinu života i novim zakonskim propisima. Posveta konja ne održava se 23. travnja, nego prve nedjelje nakon Jurjeva na uređenoj livadi.
- Zahvaljujući Općini Koška, koja nam od osnutka pruža logističku i materijalnu potporu, zakupili smo zemljište površine 2,4 hektara i izgradili kapelicu svetog Jurja te postavili starinski čardak, ambar i đeram. Cijeli je prostor ograđen i na njemu se održava posveta konja, na kojoj bude između 50 i 70 grla. Vlasnici konja i kola triput obilaze kapelicu slijeva nadesno, kao što se obilazilo oko crkve, nakon čega je župnikov blagoslov konja – objašnjava Vrbanić, koji dodaje kako zaštita običaja znači i obvezu njegova očuvanja.
- Nadam se da će turističke zajednice Osječko-baranjske županije i Našica prepoznati značenje zaštite te da ćemo zajedno raditi na očuvanju, njegovanju i prezentaciji običaja posvete konja – zaključuje.
Snježana FRIDL
Na listi i 20 slavonskih dobara
Na popisu zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara u RH je 160 kulturnih dobara. Iz Slavonije, Baranje i Srijema su dosad na ovaj način zaštićeni bećarac i svatovac, tradicijski vokalno-instrumentalni napjevi; godišnji proljetni ophod kraljice ili ljelje iz Gorjana; požeški vinogradski običaj Grgurevo; priprema tradicijskog slavonskog kulena/kulina; tradicija uzgoja lipicanaca; tradicijski užarski obrt Antuna Kneza u Slatini; tradicijski krznarski obrt Vlatka Gribla u Slatini; tradicijski obrt za preradu vune i izradu odjevnih predmeta obitelji Čolakovac iz Gradišta; tradicijski obrt izrade slavonsko-srijemskih šokačkih šešira Stanka Ištokovića iz Ivankova; tradicijski obrt izrade slavonsko-srijemskih suknarskih odjevnih predmeta Stjepana Belića; umijeće izrade tradicijskih ženskih frizura; umijeće izrade zlatoveza; umijeće sviranja na tamburi i samici; umijeće šaranja tikvica; umijeće ukrašavanja uskrsnih jaja s vezom; pjevanje starogradskih pjesama; šetana kol; crkveno pučko pjevanje na Području Slavonije i Srijema; i crkveno pučko pjevanje na području Baranje.
Starcevi još nisu zaštićeni
I dok je Konjogojska udruga Koška uspjela zaštiti običaj posvete konja, to još uvijek nije pošlo za rukom HKD-u Vukojevci iz Vukojevaca da zaštiti pokladni običaj Vukojevački starcevi. Premda su neke članice u javnosti pretenciozno najavile i ulazak na Listu svjetske kulturne baštine UNESCO, ipak Vukojevački starcevi još nisu ni među hrvatskim zaštićenim nematerijalnim kulturnim dobrima. Kako smo doznali, ocjenjivanje Vukojevačkih starceva još je uvijek u tijeku.