ĐAKOVO

Iako višetjednu južinu posljednja dva dana zamjenjuju sve niže temperature, vremenske prilike ni izdaleka nisu kao lani u siječnju. Posebno to dobro znaju prodavači na otvorenome, na tržnicama, a jučer je u Đakovu bio upravo tržni dan.

Jer, dok su lani cvokotali na hladnoći većoj i od –15, u dubokom snijegu, jučer su trgovali na sasvim solidnih 6 stupnjeva.

– Lani je na današnji dan, 10. siječnja (jučer, nap.a.), u Đakovu ujutro bilo –12, a tijekom dana -7, sunčano, ali sa snijegom - vadi spremno podatak iz svoje pedantne evidencije mjeritelj đakovačkih temperatura i drugih vremenskih uvjeta Bartol Bačić. Jučer, točno godinu dana poslije, u Đakovu je u 13.30 bilo +6,6, pa je razlika u temperaturi 20-ak odnosno 15-ak celzija. Podsjetimo, zbog velikih hladnoća zimus su cijene povrća letjele u nebo – u Dalmaciji su za kilu salate ili blitve tražili i 50 kuna, pa je to povrće bilo skuplje i od mesa.

- Prošle je godine u ovo doba u Đakovu bilo -17, bio je snijeg do koljena. Sjećam se, zbog toga nisam ni radila - kaže prodavačica odjeće i rublja na đakovačkoj Tržnici, vlasnica obrta Tiko, Neda Mustapić. Ako je lanjska zima enormno podigla cijene povrća, kako se sasvim ugodnih 5-6 celzija, na koliko je jučer prijepodne disalo Đakovo, odrazilo na cijene zelene ponude na Tržnici? Najjednostavnije rečeno – velike temperaturne razlike između siječnja 2017. i 2018., (p)a tako i velike razlike u cijenama.

- Lani je kilogram salate zbog jake zime bio 30, a sada je 15 kuna - kaže o odrazu hladne i tople zime povrtlarka Šele Imeri iz Đakova, s proizvodnjom i plastenicima u obližnjim Ivanovcima. Njezin štand pun je povrća i voća – od zelene salate, kelja, vezica “grincajga”, kelja pupčara, celera, kupusa, naranči, limuna... Ne nedostaje ni kupaca. Spretna Šele nije samo okretna povrtlarka nego i prodavačica plodova svoga rada. – Naranče su 12 kuna, pune su soka, iz Metkovića. Otamo je i limun, domaći, još su listovi na njemu - kaže Imeri. Kilogram je 20 kuna.

Dugogodišnja povrtlarska obitelj Kretonić iz Budrovaca s proizvodnjom sa svog OPG-a nije ni jučer izostala s đakovačke Tržnice. Uvijek nasmijana i uslužna Mara Kretonić za svojim štandom prodavala je krumpir, kelj, mrkvu, peršin, kupus, luk, grah...

- Da, zima je zasad topla, što nama, prodavačima na otvorenome, odgovara, no ona će kad-tad doći. Tek je siječanj... Topla zima trebala bi smanjiti troškove grijanja plastenika, no bit će aktualni tek u veljači, a tada zima već može pokazati zube - kaže povrtlarka Mara Kretonić. Kretonići plastenike griju na drva i struju.

Da je zima lani u ovo doba pokazala zube, osim po velikom skoku cijenu, bilo je vidljivo upravo po brojnim plastenicima - koje je uništila, pa se pokazala i sva slabašnost zaštitne infrastrukture naših povrtlara, financijski nemoćnih da više ulože u objekte, pa je slabašne plastenike zimus po Dalmaciji i tek nešto jači vjetar kidao i nosio. Lanjska zima je, kaže Imeri, uništila i njihov plastenik, pa su ga obnavljali. Upravo na to zimus je upozorio glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice Frane Ivković - da povrće u nas zimi ne poskupljuje samo zbog hladnoće nego i zbog loše zaštitne infrastrukture u (povrtlarskoj) proizvodnji, da osjetljiva proizvodnja kao što je ta zahtijeva kvalitetnu zaštitu proizvoda u svakoj vremenskoj situaciji, no da se ona zasad često svodi samo na lošu improvizaciju. Jer i druge zemlje po Europi izložene su hladnoćama, burama i drugim vremenskim ekstremima, pa ne reagiraju takvim skokovima cijena kao mi za svake jače zime, nego ulažu u kvalitetne plastenike, staklenike i grijanje.

- Kod nas se to svodi na improvizaciju, zato u Dalmaciji slabašne plastenike odnosi vjetar. Napravljeni su bez ikakvih statičkih procjena. Dobar plastenik mora izdržati i da puše vjetar od 150 kilometara na sat. Nije povrće zimus poskupjelo zbog hladnoće, nego zbog slabog ulaganja u kvalitetne plastenike, staklenike, grijanje – demistificira lanjsku skupu zimu na štandovima i policama povrća Ivković. Struka ističe da je donekle i zadovoljna koliko Slavonija ulaže u plastenike, no da je po njima najkritičnija Dalmacija, ali i da je to našim povrtlarima prevelika stavka, poglavito grijanje plastenika, koje, ovisno o temperturama, nema uvijek ekonomsku isplativost. Zima je zasad topla, no slijedi veljača, koju narod ne bez razloga naziva veljača prevrtača. Ostvari li se ta narodna, bit će zanimljivo pratiti cijene zelene ponude.