Saga o graničnom sporu Hrvatske i Slovenije nastavljena je ofenzivom slovenske diplomacije u Bruxellesu, gdje je slovenski predsjednik Borut Pahor pokušao iznuditi obećanja Europske komisije da će pritisnuti Hrvatsku kako bi prihvatila kompromitiranu arbitražu. Predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker djelomice se i stavio na stranu Slovenaca istaknuvši kako granični spor Hrvatske i Slovenije nije samo bilateralno pitanje, nego utječe na cijelu Europsku uniju, koja nastavlja posredovati na temelju arbitražne presude.

Postavlja se pitanje što je s djelovanjem hrvatske diplomacije i koji bi mogli biti sljedeći potezi Vlade RH oko tog pitanja. Prema riječima političkog analitičara Davora Gjenera, Hrvatsku ne treba impresionirati aktualna slovenska diplomatska akcija, jer ako se pogledaju slovenski medijski izvještaji, oni se baš i ne poklapaju s onima u Hrvatskoj.

- Slovenski mediji baš i nisu oduševljeni i impresionirani dosezima slovenske diplomacije. Hrvatska je diplomacija možda trebala više lobirati u trenutku kada smo donijeli odluku o istupanju iz arbitraže. Vjerojatno su u pravu oni koji govore da nismo povukli sve poteze u UN-u koje je tada trebalo povući, ali sada je naša pozicija vrlo jasna. U Europskoj uniji nitko nije impresioniran slovenskom pozicijom, a, s druge strane, SAD je pak čvrsto na našoj strani. Izjava američkog diplomata Hoyta Yeeja bila je fantastična - nedavno je rekao da između dviju država teče plodonosni dijalog u okviru zajedničkog, dogovorenog okvira, čime je SAD jasno rekao da podupire Plenkovića u ovoj stvari, unatoč prethodnoj rečenici da su i Slovenija i Hrvatska američki saveznici i da SAD neće zauzimati stranu - kaže Gjenero.

Tog se problema na konferenciji za novinare u utorak dotaknuo i predsjednik SDP-a Davor Bernardić pozvavši Vladu da izradi detaljno izvješće o usklađenosti arbitraže s hrvatskim zahtjevima, kao i strategiju izlaska iz spora sa Slovenijom, odnosno strategiju implementacije bilateralne odluke.

Politički analitičar Ivan Rimac podsjeća pak kako postoji Međunarodni sud za pravo mora u Hamburgu i misli da je to, bar zasad, jedini put. Jer, kaže, pokazalo se s jedne strane da arbitražni ugovori mogu u priču uvesti kompromitirane osobe, podložne političkim utjecajima.

- Hrvatska se treba pošto-poto suzdržati od čudnih akcija koje poduzimaju nepolitički elementi, tipa Tromblona ili nekog sličnog, te ne izazivati politički problem, nego ostati na razini rasprave o razgraničenju, a otvaranje procesa u Hamburgu jednostavno bi na neki način dovelo i jednu i drugu stranu pred gotov čin. Jer presude toga suda su obvezujuće. U tom slučaju Slovenija ne bi više mogla inzsitirati na lobiranjima i drugim stvarima kojima se sada koristi, nego bi morala pristati da sudska odluka koja će biti donesena bude ona konačna. Naravno, taj sud bi mogao biti pod izvjesnim dojmom presude arbitražnog suda koju mi ne prizanjemo, bar u tom smislu da će ju smatrati još jednim dokumentom u cijelom tom procesu. Ali mislim da mi u ovom trenutku, s obzirom na prethodne pogreške, nemamo drugog izlaza - kaže Rimac.

Prema njegovim riječima, čelnici EU na neki način pokušavaju stvari dovesti u red, no kao administracija su neskloni ulaženju u meritum stvari, nego samo žele dovesti sve članice do međusobne suradnje. Koliko to šteti jednoj ili drugoj članici, oni, kaže, neće razmatrati.

- S obzirom na to da su nacionalne vlade suvereni u cijeloj EU, ta administracija može samo posredovati i ako naša vlada ostane čvrsta, neće imati mehanizama za promjenu stanja. Međutim, s obzirom na ukupnost odnosa Hrvatske i Slovenije, kao i blokade te drugih stvari koje Slovenija čini, pa i uzburkavanje javnosti unutar Hrvatske, mislim da bi bilo važno da Sabor raspravi i donese odluku da to uputi, kao tužbu, na rješavanje obvezujućem sudu, a ne na ovakvu, dogovornu instancu - smatra Rimac.