Još jedan mladi život izgubljen je unatoč mnogobrojnim upozorenjima Hrvatskih željeznica da na vagonima prijete velike opasnosti. U ponedjeljak se na Zapadnom kolodvoru Zagreb oko 18.40 na vagon teretnog vlaka popeo još uvijek nepoznati mladić i ubrzo poginuo od strujnog udara.

Navodno se tragično preminuli mladić popeo na vagon da bi napravio “selfi”, no fotografiranje i želja da fotografiju objavi na društvenoj mreže i tako se pohvali, u končanici su ga stajali života. Tijelo je nakon očevida prevezeno u Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku, gdje bi se trebao utvrditi mladićev identitet.

U Hrvatskoj, pa tako i Slavoniji, u proteklih su nekoliko godina zabilježena brojna stradavanja djece i mladih na krovu vagona. U travnju 2016. godine 14-godišnji se dječak igrao na kolodvoru u Slavonskom Brodu, kada ga je strujni udar na krovu vagonu odbacio na tlo. Krajem kolovoza iste godine na koprivničkom željezničkom kolodvoru teško je stradao 21-godišnjak s virovitičkog područja kada se popeo na jedan od teretnih vagona.

Na vinkovačkom području stradala su dva dječaka, i to sredinom lipnja 2013., kada se 15-godišnjak popeo na vagon i zatvorio strujni krug. Silina struje odbacila je dječaka s vagona na tlo. Dvadesetak dana prije na sličan način teško je opečen 11-godišnjak iz Vinkovaca. U samo osam dana krajem 2016. i početkom 2017. godine troje mladih stradalo je od strujnog udara na željezničkim vagonima.

To su samo neki od primjera stradavanja na vagonima, a iz Korporativnih komunikacija HŽ Infrastrukture ističu da se u sklopu edukativno-preventivne akcije “Vlak je uvijek brži”, koju već godinama provode po osnovnim školama, velika pozornost daje upravo upoznavanju djece s opasnostima od strujnog udara.

- Opasnost od strujnog udara koja prijeti pri penjanju na vagone možda je i najdrastičniji primjer kako igra ili mali nestašluk dovode do strašnih nesreća. U željezničkome prometu električna se energija osim za vuču vlakova koristi i za napajanje raznih komunikacijskih i signalno-sigurnosnih sustava. Zbog toga se električni vodovi nalaze posvuda, ne samo na elektrificiranim prugama. Jako je važno zapamtiti da vagon parkiran ispod električnih vodova nije mjesto za igru. Zabrane treba poštovati jer one služe za zaštitu ljudi. Naime, električni vodovi iznad vagona “živi” su i opasni jer imaju izrazito visok nazivni napon, od 25.000 V, te jakost struje pri kratkim spojevima doseže nekoliko tisuća ampera - ističu iz HŽ Infrastrukture. Kako dalje dodaju, suprotno od raširenog mišljenja, za nastanak strujnog udara uopće nije potrebno dodirnuti vod kontaktne mreže, jer područje opasnosti u koje se ne smije ulaziti obuhvaća promjer od čak dva metra od svih dijelova mreže pod naponom.

- Od ukupnog broja stradavanja od strujnog udara na našim prugama najviše njih dogodilo se zbog penjanja na vagone, ali i zbog dodira kontaktne mreže ribičkim štapom, zatim pri pokušaju krađe te zbog raznih drugih razloga. Od 2013. do 2017. godine zabilježeno je 20 slučajeva stradavanja zbog ulaska u zonu opasnosti kontaktne mreže. U tome razdoblju smrtno su stradale tri osobe, a 17 osoba teško je ozlijeđeno. Podatci pokazuju da su takvome opasnom ponašanju sklonije mlađe osobe. Prosječan “penjač na vagone” ima 17 godina i uglavnom se radi o muškarcima - dodaju iz Korporativnih komunikacija HŽ Infrastrukture.