Novosti
TKO RASTE, A TKO PADA U ANKETAMA?

Mali pomak rejtinga ne znači i promjenu sklonosti birača
Objavljeno 9. siječnja, 2018.

Vezani članci

CRO DEMOSKOP ZA SIJEČANJ

HDZ i SDP i dalje padaju, Živi zid još uvijek raste

U istraživanjima političkih preferencija u Hrvatskoj posljednjih mjeseci dogodilo se da obje velike stranke imaju tendenciju blagog pada. U istom je razdoblju nasuprot njima malo narastao tek Živi zid, kao najuspješnija iz redova protestnih, nesistemskih stranaka.

Za SDP je poznato da se nije osobito uspješno snašao u oporbi s novim predsjednikom i već se mjesecima bori s velikim unutarnjim prijeporima, dok je HDZ suočen s raspletom priče o Agrokoru, ali i aktualnim raspravama koje je izazvao istup Darka Milinovića, optužbom za obiteljskog nasilje na račun župana Tomaševića ili pristupom rješavanju graničnog spora sa Slovenijom. Koliko sve to doista utječe na rasploženje birača, u kolikoj se mjeri ono može izmjeriti istraživanjima poput CRO Demoskopa ili Crobarometra, tj. koliko su ona relevantna, te kakav smisao ima uznapredovala, nedostižna kategorija “nitko” kao najpopularniji političar u tim anketama, pitali smo političkog analitičara Peru Maldinija.

Nasumičan uzorak

- Anketni upitnici poput CRO Demoskopa ili Crobarometra ne mogu biti posve vjerodostojan pokazatelj opredjeljenja izbornog tijela iz nekoliko razloga. Uzorak je nasumičan, on nije dobro napravljen, to je telefonska anketa na razini cijele Hrvatske. Taj pristup daje posve drukčije rezulate nego onaj koji se služi izbornim jedinicama, kao osnovom za parlamentarne izbore, i preračunava taj postotak D'Hondtovom metodom u mandate. S obzirom na to da Hrvatska, osim predsjedničkih izbora, ni na kakav drugi način ne može biti jedna izborna jedinica, u samom je startu to nedostatak tog tipa istraživanja koje ne može precizno pokazati raspoloženje građana, za razliku od, primjerice, izbornih anketa. Dok ovi rezultati mogu ukazati na opću promjenu trenda, ali ne mogu biti vjerodostojni spram toga kakvi bi bili rezultati kada bi se sada dogodili izbori, kao što se često znaju reklamirati - ističe Maldini.

Kao drugi razlog zbog čega te rezultate ne drži posve vjerodostojnima Maldini navodi da ako se nešto dogodi neposredno prije anketiranja, a nešto se uvijek događa, što možda i ne bi imalo izravne veze s opredjeljenjem građana kada bi doista izlazili na birališta, to ima utjecaja na izrečeno u neobveznim anketama. “One odražavaju taj trenutak, a ne ono što bi doista bio njihov izbor da su izbori, ispred kojih ide manje ili više organizirana kampanja u kojoj se politički takmaci nastoje pokazati biračima i zadobiti njihovo povjerenje na posve drukčiji način nego kada nema kampanje. To su dva ozbiljna nedostatka zbog kojih to možemo uzimati tek kao naznaku jednog trenda u danom trenutku”, kaže Maldini. Slično komentira i pozitivne i negativne političare u anketama, gdje se zapravo pojavljuju ista imena, ovisno o opredjeljenjima birača - gdje im je najnegativniji uvijek “njihov”, a najpozitivniji “naš”. Pa su zato, kaže, i Plenković kao i prije Milanović imali razdoblja kada su istovremeno bili i najpozitivniji i najnegativniji.

Razočarani

Dodaje i kako rast Živog zida unatrag više mjeseci teče paralelno s padom SDP-a, pa bismo tu možda, no samo ako se to nastavi, uz potvrdu podrobnijih istraživanja, mogli zaključiti da se dio biračkog tijela SDP-a, razočaran bavljenjem stranke samom sobom i neproduktivnošću i dezorjentiranošću, priklanja Živom zidu. “Ali ne da bi zamijenili SDP Živim zidom, što ne ide, jer je to antisistemska stranka i nema nešto bitnoga ponuditi”, kaže Maldini. No, problem je, dodaje, što ni SDP, koji takav ne bi trebao biti, već dugo nema ništa ponuditi i razdiru ga unutarnje svađe, zbog čega se dio nezadovoljnih okreće od njega. Što se tiče slučajeva Milinovića i Tomaševića u HDZ-u, smatra da je na tome Plenković na kraju ipak uspio više poentirati, nego što im je to naštetilo. “Tako da ne mislim da je to moglo loše utjecati na rejting HDZ-a, niti to upućuje na bilo kakve ozbiljnije promjene u potpori građana”, ističe Maldini.

Igor BOŠNJAK

Pero Maldini

politički analitičar

“NITKO” JE ARTIFICIJELNA, MEDIJSKI EKSPONIRANA, IGRA RIJEČI

Dosta je pozornosti posljednjih mjeseci ponuđeno i rastu popularnosti kategorije “nitko” u anketama kao izboru građana. No, čini se kako je ona tu dijelom više zauzela prostor nekadašnjeg odgovora “neću izići na izbore”, pa u tom smislu uz medijski prostor koji dobiva, raste i njezin postotak u anketama. “Kategorija 'nitko' jedna je artificijelna, medijski eksponirana kategorija koja govori samo o tome da je jedan dio tih ispitanika neopredijeljen, ne može se odlučiti između ponuđenih kandidata. I to je sve o čemu ona govori, a ne da su ti ljudi opredijeljeni za 'nikoga'”, rekao nam je Maldini. Dodaje i kako se tu više radi o igri riječi, jer da je toliko veliko nezadovoljstvo spram stranaka, one ne bi na izborima ipak dobivale glavninu glasova izbornog tijela.

MANJE VEZE S POLITIKOM, A VIŠE S TAJMINGOM ISTRAŽIVANJA

Što se tiče blagog pada dviju najjačih stranaka, HDZ-a i SDP-a, u dva posljednja istraživanja, Pero Maldini smatra da on nema toliko bitne veze s politikom, nego i s tajmingom tih istraživanja i blagdanskim raspoloženjem gdje neki posve drugi sadržaji nakon kriznog, turbulentnog razdoblja preuzimaju gotovo svu pozornost građana. “Pa su i HDZ i SDP zabilježili mali pad, za koji ne mislim da je nešto posebno, niti da govori o nekakvim trendovima. To su male oscilacije unutar statističke pogreške”, zaključuje Maldini.

Možda ste propustili...

BERNARDIĆEVI POBORNICI I OPONENTI ZA SADA IZJEDNAČENI

Osječko-baranjski SDP: Hajduković i Štaba u drugom krugu izbora