Ekonomska klima u Hrvatskoj poboljšana je u prosincu, izjednačivši se s razinom iz prošlogodišnjeg kolovoza zahvaljujući osjetno boljim očekivanjima uslužnog sektora i potrošača, pokazuje u ponedjeljak objavljeno istraživanje Europske komisije. Indeks ekonomske klime (ESI) porastao je u prosincu na 118,4 boda, sa 117,6 bodova u studenome. Time se njegova vrijednost izjednačila s onom iz prošlogodišnjeg kolovoza, nadmašenom tek u rekordnom ožujku. Najviše je u posljednjem mjesecu prošle godine porastao indeks koji mjeri očekivanja u uslužnom sektoru, za 3,7 bodova, na 24,6 bodova. Izrazito su poboljšana i očekivanja potrošača, iskazana u povećanju indeksa za 2,6 bodova, na minus 13,8 bodova. Time su se na korak približila najvišoj razini otkada su u Europskoj komisiji počeli bilježiti te podatke, od minus 13,7 bodova, zabilježenoj u veljači prošle godine.

Raspoloženje u građevinskom sektoru bilo je pak gotovo nepromijenjeno u odnosu na studeni, uz rast odgovarajućeg indeksa za 0,2 boda, na 5,1 bod. Izrazito su pogoršana očekivanja u industriji, čiji je indeks pao za dva boda, na 8,4 boda. Blaže je pogoršanje zabilježeno i u maloprodaji, iskazano u padu indeksa za pola boda, na 13,2 boda. Na razini EU-a ESI je u prosincu porastao za 1,6 bodova, na 115,9 bodova, što je njegova najviša razina od kolovoza 2000. godine, ističu u Komisiji. Najviše su pritom poboljšana očekivanja u građevinskom sektoru, čiji je indeks porastao za 1,2 boda. Umjereno je poboljšano i raspoloženje u industriji i u uslužnom sektoru, te su njihovi indeksi uvećani za 0,8 odnosno 0,6 bodova. Očekivanja potrošača i maloprodajnog sektora bila su gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodni mjesec.

U Komisiji ističu da pojačani optimizam u EU odražava zamjetno poboljšanje raspoloženja u najvećem gospodarstvu EU koje nije u sastavu eurozone - onom Velike Britanije. Britanski je ESI tako poskočio za 3,6 bodova. Poboljšana su i očekivanja u poljskom gospodarstvu, iako za osjetno skromnija 1,2 boda.

I u eurozoni je ESI u prosincu dosegnuo najvišu razinu u nešto više od 17 godina, popevši se za 1,4 boda u odnosu na studeni, na 116 bodova, najvišu vrijednost od listopada 2000. godine. Najveći je uzlet optimizma zabilježen u uslužnom i maloprodajnom sektoru, iskazan u rastu indeksa za dva odnosno 1,9 bodova. Nešto umjerenije poboljšana su očekivanja u industriji, čiji je indeks uvećan za jedan bod. Potrošači su pak bili najumjereniji u optimizmu, te je indeks koji mjeri njihova očekivanja porastao za pola boda. Među vodećim je gospodarstvima eurozone najviše poskočio ESI u Francuskoj, za 2,3 boda, a izrazitije je povećan i onaj njemački, za 1,6 bodova. U Španjolskoj su očekivanja blago pogoršana, iskazana u padu ESI-ja za 0,8 bodova. H