Objavljeno 9. siječnja, 2018.
ĐURĐENOVAC
U Đurđenovcu, mjestu profane graditeljske baštine koju odlikuje industrijska arhitektura secesijskog stila, jedinstven je parni stroj iz 1901., vrijedan spomenik tehničke baštine.
Poseban status
Nekad prekrasan parni stroj sastojao se od turbine s generatorom koji je okretao zamašnjak promjera pet metara brzinom od 75 okretaja u minuti i s 55 konjskih snaga. Generator je radio samo nedjeljom, jer je radnim danom parni kotao radio za pogon pilane koja je podignuta 1881. godine kapaciteta 25.000 prostornih metara trupaca godišnje. Generator je proizvodio električnu energiju za industrijske pogone i cijeli Đurđenovac. Ovaj je generator temelj prve elektrifikacije Đurđenovca, jer su i stanovi rukovoditelja imali struju. Za pogon su se koristili otpaci iz pilana. Bila je to jedna od prvih kogeneracija na biomasu. Povjesničari su istražili da je zahvaljujući parnom stroju i zgradi paropilane sagrađenoj krajem 19. stoljeća, Đurđenovac bio ujedno i prvo mjesto u Slavoniji koje je imalo električnu energiju već 1891. godine.
Osječki konzervatori prepoznali su spomeničku vrijednost i zgrada paropilane uživa status kulturnog dobra.
- Kao utilitarna industrijska arhitektura đurđenovačka je paropilana spoj vrhunskog tehničkog i umjetničkog dosega srednjoeuropskog ozračja s kraja 19. stoljeća. Reprezentativno dekorativno pročelje dostojanstveno i dosljedno predstavlja parni stroj u unutrašnjosti, danas spomenik tehničke kulture i zajedno čine rijedak jedinstveni sklop prostorne i vremenske neponovljivosti – navodi Ivana Sudić, pročelnica Konzervatorskog odjela u Osijeku.
No, danas je taj jedinstveni spomenik zapušten i svima naočigled već godinama propada. Od 2010. do 2015. izvedeni su interventni radovi na objektu. Otvori i krovne plohe prekrivene su zaštitnom folijom te je očišćena i zaštićena rešetkasta krovna konstrukcija.
Kaotično stanje
Betonirani su i temelji potpornih stupova za podupiranje stropne konstrukcije, postavljeni su čelični stupovi za podupiranje stropnih rešetki, te je izvedena sanacija kuta na spoju zida građevine. Ishođena je potvrda glavnog projekta za radove statičke sanacije objekta. Posljednji radovi bili su 2014., kada je saniran jugoistočni zid. Radovi su prekinuti zbog stečaja AG-Dinasa, tvrtke koja je bila vlasnik građevine. Koliko je stanje kaotično uvjerili smo se sami zaprepašteni izgledom objekta i parnog stroja.
- Situacija je pogoršana kada je parni stroj prekriven folijom. Ovo bi se naslijeđe drugdje u svijetu znalo cijeniti i ne bi se dopustilo ovakvo očigledno propadanje – komentirao je djelatnik tvrtke koja je vlasnik građevine i koji nam je omogućio obilazak. I konzervatori i arhitekti utvrdili su da je loša situacija.
- Znatno je degradiran nesanirani dio građevine, a degradacija je tolika da se mjestimice urušila zidana greda te će bez njene sanacije doći do urušavanja zidnog platna. Uništeno je i vanjsko lice zida, a pospješuje ju razgradnja drvene strehe koja ne štiti zid od prodora vode, nastavka rasta bilja, kao i degradacija zbog smrzavanja - objasnila je pročelnica Sudić, i zaključila da je čim prije potrebno dovršiti započete mjere hitne sanacije kojima se otklanja mogućnost urušavanja većih dijelova kulturnog dobra.
Neprijeporno je da se nešto mora poduzeti, jer nečinjenjem još više stradavaju fizička i spomenička svojstva građevine. Nadležni trebaju hitno reagirati i utjecati na vlasnika da razmisli o budućnosti zgrade paropilane. Pročelnica KZ Osijek Ivana Sudić kaže da je vlasnik svjestan kulturnog dobra zgrade paropilane i njenog značaja za Đurđenovac, te podržava obnovu i revitalizaciju građevine koja se planira u sljedećim godinama.
Snježana FRIDL
Načelnik Topalović ogorčen
Povijesna pilana jedan je od simbola Đurđenovca, no kako je poznato, Općina Đurđenovac nema ovlasti ni mehanizama kako utjecati na privatnog vlasnika objekta, ali ni na Ministarstvo kulture. Načelnik Hrvoje Topalović kaže da je žalostan zbog propadanja pilane i parnog stroja. Pojašnjava nam kako je Općina Đurđenovac od nadležnih tražila da se intervenira i spriječi daljnja devastacija objekta. “Ogorčen sam, nismo zadovoljni ni dosadašnjom reakcijom ni dinamikom radova, pa ni doznačenim sredstvima Ministarstva kulture. Ipak, s obzirom na značaj i vrijednost pilane i parnog stroja, mora postojati način da se zaustavi uništavanje. Ako se dopusti daljnje urušavanje pilane i ako cijela propadne, bit će prekasno – rekao je Topalović. Apelira na Ministarstvo kulture za bolji tretman ove građevine koja ima značaj za povijesni i kulturni identitet Đurđenovca.