U Hrvatskoj ima više žena nego muškaraca. Taj i brojne druge zanimljive podatke vezane uz muškarce i žene objavio je krajem prošle godine Državni zavod za statistiku, pozivajući se na Eurostat koji je u povodu Europskog dana statistike pripremio publikaciju “Život žena i muškaraca u Europi – Statistički portret”. Publikacija uspoređuje svakodnevni život žena i muškaraca u europskim zemljama, pa tako i Hrvatskoj.
Istraživanja tako, između ostaloga, pokazuju kako muškarci u Hrvatskoj ranije traže posao, a kasnije napuštaju obiteljski dom i stupaju u samostalni život. Žene ranije stupaju u brak, ranije odlaze u mirovinu, a u prosjeku žive duže od šest godina u odnosu na “jači spol”. Zanimljivo je i kako je u našoj domovini više visokoobrazovanih žena od muškaraca, no, s druge strane, od ukupnog broja rukovoditelja čak 70 posto su muškarci.
Jaz u plaći
Kada je riječ o ženama i muškarcima na rukovodećim položajima vidljivo je da Hrvatska, prema podacima iz 2016., ne zaostaje za europskim prosjekom. Naime, od ukupnog broja rukovoditelja čak 70 posto čine muškarci. Spomenuti omjer za sobom povlači i jaz između spolova u plaći. Tako su žene u Hrvatskoj, prema podacima za 2014., imale 10,4 posto manju brutosatnicu od muškaraca. Muškarci su u svim promatranim zanimanjima imali veću srednju vrijednost satnice.
No da je, s druge strane, sve manje podjela na muška i ženska zanimanja, dokazuju primjeri s kojima se svakodnevno susrećemo. Tako više nije rijetkost na blagajnama trgovačkog centra susresti muškarca, ili s druge strane, ženu za upravljačem kamiona, autobusa... S obzirom na to da su tzv. ženska zanimanja u većini slabije plaćena, mnoge se žene odlučuju na “muška zanimanja”, poput inženjera, građevinara, profesionalnih vojnika, zaštitara, tjelohranitelja, vatrogasaca...
Slavonci na svojim cestama nerijetko mogu susresti ženu za upravljačem autobusa. Jedan od najvećih pružatelja usluga u putničkom prijevozu u Europi Arriva Express, kako doznajemo od predsjednika Uprave Dražena Divjaka, u svojim redovima ima nekoliko žena.
- One voze unutar Hrvatske, isti im je status kao i muškim vozačima. Ako ima zainteresiranih, dobro su nam došle. Nedostaje ih. Inače putnici ih jako pozitivno doživljavaju. Imamo jednu ženu koja kod nas vozi, a također, kod nas vozi i njezin brat, a ranije je vozio i otac - kaže Divjak.
U tzv. muškom zanimanju je i Sanja Škrut, vatrogaskinja Dobrovoljnog vatrogasnog društva Đakovo. Kod nje je ljubav prema ovom plemenitom pozivu obiteljska crta, pa je tako njezinim stopama krenula i kćerka Valentina koja se u Zagrebu školuje za vatrogasnog tehničara. Kada je u Đakovu, kod kuće, zajedno s mamom izlazi na intervencije, gasi požare, sudjeluje u tehničkim intervencijama spašavanja unesrećenih...
- U vatrogastvu sam od 2002. godine i redovito sudjelujem na intervencijama. Inače sam vatrogasni časnik prve klase - kaže Sanja koja uvijek ponavlja kako ne želi da ju se “štedi” zato što je žena. Svoje umijeće i hrabrost pokazala je i gaseći brojne požare na otocima i obali, od Korčule do Hvara.
Nadalje, statistički pokazatelji kazuju kako su znatne razlike između žena i muškaraca u Hrvatskoj vezane uz važne životne trenutke kao što su prvo zaposlenje, napuštanje obiteljskog doma, sklapanje braka, roditeljstvo, umirovljenje, te trajanje života. Zanimljivo je da žene prvo zaposlenje u prosjeku traže s 25 godina, a muškarci već s 21 godinom. Kada govorimo o samostalnom životu žene u Hrvatskoj obiteljski dom napuštaju u prosjeku s 29,7 godina, dok muškarci 3,5 godine poslije. Muškarci kasnije sklapaju i brak, čak 2,8 godina poslije nego žene, koje u prosjeku prvi brak sklapaju s 27,9 godina, dok prvo dijete rađaju s 28,3 godine. Umirovljenje je također jedan od važnih životnih trenutaka u životu muškaraca i žena, pa tako u Hrvatskoj žene u prosjeku u mirovinu odlaze s 56 godina, dok muškarci odlaze s 60,1 godinom. Valja napomenuti kako je vidljiva velika razlika između muškaraca i žena u trajanju života. Dok muškarci u prosjeku žive 74,4 godine, žene žive 6,1 godinu dulje. Iako u prosjeku najčešće muškarci svoje zdravlje procjenjuju kao dobro, ili vrlo dobro, prema podacima iz 2014., muškarci najčešće umiru od raka, njih čak 474,3 na 100.000 muškaraca, dok žene najčešće umiru od srčanih bolesti, njih 260,5 na 100.000 žena.
Djeca i obrazovanje
Kao posljedica duljeg života žena statistika također pokazuje da u Hrvatskoj ima više žena nego muškaraca. Naime, u 2016. na svakih 100 muškaraca bile su 107,2 žene (7,2 posto više). Međutim, kada promatramo osobe u dobnoj skupini do 17 godina, tada je muškaraca 5,4 posto više nego žena, dok je u dobnoj skupini 65 i više godina opet više žena, i to za 51,2 posto. Čak 2,6 posto žena u dobi između 25 i 49 godina živi samo s djecom, dok je taj postotak kod muškaraca mnogo manji te iznosi 0,5 posto. Ako promatramo dobnu skupinu 65 i više godina, također je vidljivo da više žena (36 posto) nego muškaraca (14,4 posto) žive same.
Još jednu zanimljivost donosi ovo istraživanje, naime, podaci kazuju kako je manji udjel muškaraca s visokim obrazovanjem. Prema podacima iz 2016. godine 65 posto muškaraca u Hrvatskoj završilo je srednju školu, dok ih je samo 20,3 posto završilo visoko obrazovanje, što je za 5,3 posto manje od žena koje su završile spomenuti stupanj obrazovanja. Međutim, stopa zaposlenosti žena u dobnoj skupini od 15 do 64 godine ipak je niža za devet postotnih bodova od stope zaposlenosti muškaraca, a u 2016. iznosila je 52,4 posto. Nadalje, stopa zaposlenosti za žene i muškarce razlikovala se prema broju djece, te je vidljivo da razlika između stope zaposlenosti za muškarce i žene raste s brojem djece. Tako je stopa zaposlenosti za žene s jednim djetetom iznosila 65 posto, dok je za muškarce s jednim djetetom bila viša za 8,6 postotnih bodova, a kod žena s troje i više djece iznosila je 56,6 posto, što je za čak 21,9 postotnih bodova manje nego za muškarce. Osim toga, 2,7 posto više žena imalo je posao s nepunim radnim vremenom.
Maja MUŠKIĆ
ŽENE VIŠE POSJEĆUJU DRUŠTVENE MREŽE, MUŠKARCI ČITAJU VIJESTI
Kada govorimo o navikama korištenja interneta, čak 71 posto žena u dobi između 16. i 74. godine života koristi internet za posjećivanje društvenih mreža, što je za četiri posto više od muškaraca, dok 91 posto muškaraca koristi internet za čitanje vijesti, što je za jedan posto više od žena. Također je internetska kupnja rjeđa među ženama nego među muškarcima. Dok žene češće preko interneta kupuju odjeću i sportsku opremu, te kućne potrepštine, muškarci koriste internet u najvećoj mjeri za kupnju elektroničke opreme, filmova i glazbe, organizaciju putovanja i smještaja, te za kupnju ulaznica za priredbe.
One i više čitaju knjige
Promatrajući kulturne navike i društvene odnose, osim u dijelu koji se odnosi na posjećivanje sportskih natjecanja uživo, žene prednjače muškarcima. Tako je tijekom 2013. godine čak 15 posto žena više čitalo knjige od muškaraca, a u okupljanju s prijateljima u 2015. uživalo je 17,2 posto žena, što je 2,8 posto više od muškaraca. U spomenutoj godini žene su češće išle i u kino, njih 16,2 posto, što je za 1,2 posto više od muškaraca, a u većoj mjeri posjećivale su i kulturne znamenitosti. Najveća razlika između muškaraca i žena zabilježena je u odnosu na posjećivanje sportskih događanja na koje je tijekom 2014. odlazilo 10,4 posto više muškaraca.
10,4
posto manju brutosatnicu imaju žene nego muškarci
60,1
godina dob je kada muškarci u prosjeku idu u mirovinu, a kod žena je to 56 godina
74,4
godine u prosjeku žive muškarci, a žene 6,1 godinu dulje