Objavljeno 7. siječnja, 2018.
Da su parlamentarni izbori provedeni početkom siječnja (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59 posto), HDZ bi i dalje bio relativni pobjednik izbora, pokazuje prvi ovogodišnji CRO Demoskop agencije Promocija plus. HDZ je ovaj put bio izbor 29 posto ispitanika, ali im je potpora u padu (30,8 posto u prosincu). Vodeća hrvatska stranka u posljednja je četiri mjeseca izgubila 4,5 posto podrške, jer su početkom listopada bilježili potporu od 33,5 posto. I SDP u prvom ovogodišnjem istraživanju bilježi pad, i to na 20,6 posto potpore. U prosincu su bili na 22,3 posto, a u odnosu na rezultate iz listopada sada su slabiji za 1,5 posto.
Na trećem je mjestu Živi zid s izborom od 11,4 posto (11 posto u prosincu, a 6,6 posto u listopadu). Most je ostao na četvrtom mjestu, kao izbor 7 posto ispitanika (prije mjesec dana 7,5 posto). HSS je peti s 3,2 posto (3,5 u prosincu), a Stranka rada i solidarnosti BM 365 šesta s 2,3 posto (2,1). Podršku iznad jedan posto bilježe Neovisni za Hrvatsku (1,6 posto), HNS (1,4), IDS i Pametno (obje po 1,2). Pet je stranaka s izborom manjim od 1 posto: Glas (0,9), HSU (0,9), HSP AS (0,9), HDSSB (0,7) i HSLS (0,5). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 2,6 posto. Zabilježen je i skok neodlučnih birača s prošlomjesečnih 11,9 posto na 14,6 posto. Dosadašnja iskustva govore da rast udjela neodlučnih označava prijelomnicu mandata.
Smjer kretanja zemlje podupire 20,9 posto ispitanika (18,3 u prosincu). Ovaj put 67,3 posto ispitanika smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, naspram katastrofalnih 74 posto iz prosinca. Najveći udjel društvenih optimista očekivano su glasači HDZ-a - 60 posto, dok je među glasačima partnerskog HNS-a taj udjel znatno niži - samo 16,7 posto. Među glasačima SDP-a udjel optimista je svega 3,4 posto, Mosta 6,7 posto, a Živog zida 6,1 posto.
Razina potpore politici Vlade u 14. mjesecu njezina mandata ipak je porasla - s 33,6 posto na 34,6. Ne-podrška politike Vlade je pak na 49 posto (u prosincu 49,8). Školska ocjena Vladi iznosi 2,22 (2,23). Predsjednica Republike dobila je trojku - 3,18 (3,21 u prosincu). Hrvatski sabor i dalje je na niskim granama, s 1,98 (1,95). Najvažniju tema/događaj mjeseca su za ispitanike napetosti sa Slovenijom u vezi s arbitražnom odlukom (29,9 posto), slučaju Agrokor je drugi s 21,3 posto, a treća presuda BiH šestorki/komemoracija za Praljka (10,3). Da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru smatra 67,3 posto ispitanika. I.Bošnjak
Nedostižni “Nitko” kao najpozitivniji političar
Na vrhu ljestvice pozitivnih hrvatskih političara peti mjesec zaredom je “Nitko”, kao izbor 21,2 posto ispitanika (u prosincu 21,5 posto). Druga je predsjednica Grabar-Kitarović s 18,4 posto (20,6). Premijer Andrej Plenković je treći s 11,3 posto (11,2), a četvrti Ivan Pernar s pet posto (6,5). Slijede ih Davor Bernardić (4,5 posto) i Anka Mrak Taritaš (4,3), a među prvih deset su i Božo Petrov (3,7), Ivan Vilibor Sinčić (2,6), Tonino Picula (2), te Damir Krstičević i Zdravko Marić (po 1,9). Prvi na ljestvici negativnog doživljaja je Plenković s 20,7 posto (u prosincu 21,5). Drugi su “svi političari” kao izbor njih 13,3 posto (12,9), a treći Davor Bernardić s 8,3 posto (kao i u prosincu). Slijede Milorad Pupovac (6,7 posto), Zlatko Hasanbegović (6,6) i Ivan Pernar (4,8), Među deset su i Tomislav Karamarko (3,6), Kolinda Grabar-Kitarović (2,8), Zoran Milanović (2,6) i Ivan Vrdoljak (2,4).
14,6
posto je neodlučnih birača, a prošli mjesec ih je bilo 11,9 posto