Kultura
IN MEMORIAM: BRANKO KUNA (1965. – 2018.)

Bio je omiljen profesor, jasno i zanimljivo prenosio je znanje
Objavljeno 8. siječnja, 2018.

S prvim danima 2018. iznenada nas je napustio poznati osječki znanstvenik, izv. prof. dr. sc. Branko Kuna. Rođen je 14. studenoga 1965. u Osijeku, gdje je i umro 4. siječnja 2018. Djetinjstvo je proveo u Čepinu, s ocem Živkom i majkom Katom, sestrom Marijom te braćom Zdravkom, Ivanom, Slavkom i Josipom. Sa suprugom Dubravkom te kćeri Zrinkom i sinom Davorom živio je u Osijeku. Mladenačku ljubav prema sportu prenio je i na svoju djecu. Aktivno je trenirao rukomet u Rukometnom klubu Čepin. Rođen je u kupreškoj obitelji koja je njegovala hrvatski duh. Taj duh usmjerio ga je u izboru zanimanja.

Osnovnu školu “Ignjo Batrnek Mali” završio je u Čepinu. Pohađao je CUO “Braća Ribar”, a maturirao je u Ekonomskom i upravno-birotehničkom obrazovnom centru u Osijeku 1984. Nakon odsluženja vojnoga roka 1985. upisuje studij hrvatskog jezika na Pedagoškome fakultetu u Osijeku. Diplomirao je 1990. pod mentorstvom prof. dr. sc. Jasne Melvinger, s temom “Deklinacijska paradigma imenica u novinsko-publicističkom stilu”, te stekao zvanje profesora hrvatskoga jezika.

Prvo radno mjesto pronašao je na Hrvatskom radiju, Radio Osijek 1991., gdje je bio zaposlen na mjestu lektora i novinara. Profesor Kuna bio je novinar u teško vrijeme, u vrijeme Domovinskog rata, kada je građane trebalo pravovremeno obavijestiti o posljedicama ratnih razaranje te upozoriti na opasnost. U OŠ Svete Ane u Osijeku zaposlio se 1993. na mjestu profesora hrvatskoga jezika, a tijekom rada u školi 1994. upisao je poslijediplomski studij Opće lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Prije 20 godina, 1997., zaposlio se na radnom mjestu asistenta na Pedagoškom fakultetu u Osijeku. Magistrirao je 1999. na temu “Izražavanje posvojnosti genitivom u hrvatskom jeziku”, pod mentorstvom prof. dr. sc. Ive Pranjkovića. Titulu doktora znanosti stekao je 2003. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, također pod mentorstvom prof. Pranjkovića, na temu “Atributivni genitiv u hrvatskome standardnome jeziku”.

Sveobuhvatan znanstveni rad i razvitak sebe kao znanstvenika i profesora proveo je na Filozofskom fakultetu u Osijeku, na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost, najprije kao student, a kasnije kao asistent te izvanredni profesor. Na studiju hrvatskoga jezika obrazovao je generacije studenata. Predavao je na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razni studija sljedeće kolegije: Teorija jezika, Tvorba riječi u hrvatskom jeziku, Pragmalingvistika, Modularne teorije jezika, te Generativna gramatika. Bio je omiljen profesor generacijama studenata, uvijek je na jasan i zanimljiv način prenosio svoje znanje. Dokaz su tomu, među ostalima i brojni studenti, a današnji profesori hrvatskoga jezika, koji su diplomirali pod njegovim mentorstvom.

Na Filozofskom fakultetu u Osijeku pokrenuo je međunarodno priznati znanstveni skup Hrvatski sintaktički dani koji je Filozofski fakultet u Osijeku smjestio u vrh hrvatske lingvistike. Bio je aktivan član osječkoga ogranka Matice hrvatske, također član Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku, Hrvatskoga novinarskog društva te Zbora ratnih izvjestitelja.

Nositelj je spomenice Domovinskoga rata i medalje Bljesak. Hrvoje Pavić, na Kupresu, 5. siječnja 2018.

Možda ste propustili...

U POVODU MEĐUNARODNOG DANA MUZEJA U SLATINI GOSTOVAO NIK TITANIK

Izložba “Kronika hrvatske gluposti”

PAVAO PAVLIČIĆ DOBIO NAGRADU “ANTO GARDAŠ”

Velika mi je čast što sam nagrađen baš za ovu knjigu

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

NAKON PREKINUTOG 5. FILMSKOG FESTIVALA GLUMCA

Dodijeljena dva Vinkovačka Oriona

2

GRADSKI MUZEJ VUKOVAR

Izloženi radovi s EU projekta ”FoTo Muzej”

3

MLADI PIJANIST IZ VOĆINA NIŽE USPJEHE I NAGRADE

Damjan Krupa: Bavit ću se glazbom, za sad je u prvom planu kompozicija