Zašto Kongres u Osijeku? Kako se razvila ta ideja i kakav je o tom pitanju odjek u Osijeku, jeste li već uspostavili neke kontakte glede organizacije, potpore gradskog i županijskog poglavarstva, Sveučilišta u Osijeku... Gdje će se, u kojem prostoru, Kongres održati i tko će sve gostovati, mislim od predavača iz inozemstva i Hrvatske, ako se već zna ili na tome još radite?
- Odmah po završetku drugog Hrvatskog iseljeničkog kongresa, održanog 2016. u Šibeniku, članovi Organizacijskog odbora raspravljali su o mjestu održavanja trećeg Hrvatskog iseljeničkog kongresa. Između Mostara, Opatije, Rovinja, Korčule... nakon raznih konzultacija odlučili smo se za Osijek. U biti, taj prijedlog došao je od strane državnog tajnika Ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonimira Milasa, koji me je na našem sastanku upitao zašto ne bismo kongres održali u Osijeku. Taj prijedlog članovi Organizacijskog odbora jednoglasno su prihvatili iz više razloga. Imajući u vidu da u posljednjih nekoliko godina svjedočimo masovnom iseljavanju Hrvata i Hrvatica iz domovine, naročito iz Osijeka i Slavonije, smatrali smo da Osijek najbolje odgovara temi našeg kongresa: Odlazak - ostanak - povratak. Jer ako koji grad i šire područje može poslužiti kao najbolji primjer za tematiku kongresa, onda je to svakako Osijek.
OD OSIJEKA DO VUKOVARA
Tko su sve pokrovitelji Kongresa u Osijeku?
- Naš zahtjev za pokroviteljstvo Kongresa gradonačelnik Osijeka Ivica Vrkić je prihvatio, pod jednim uvjetom - bez ikakvih financijskih ili drugih obveza. Uz njegovo pokroviteljstvo želim istaknuti da smo dobili pokroviteljstvo predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović. Cermonija otvaranja, kao i sva predavanja na Kongresu, održat će se u prostorijama Ekonomskog fakulteta u Osijeku koji je jedan od njegovih suorganizatora. Želim spomenuti i javno zahvaliti dekanu i njegovim najbližim suradnicima koji su pokazali velik interes i entuzijazam da se aktivno uključe u organizaciju Kongresa. Među ostalim, želim spomenuti kako imamo i podršku đakovačko-osječkog nadbiskupa, msgr. Đure Hranića, koji će održati misu u nedjelju za sve sudionike Kongresa u crkvi u Vukovaru. Kongres ćemo završiti posjetom gradu Iloku. Također, uz znanstveno-stručna predavanja planiramo i kulturni program za sve sudionike Kongresa, na koji ćemo pozvati i sve građane Osijeka i šire okolice.
Kao što sam već spomenuo, Kongres, odnosno cermonija otvaranja i sva predavanja održat će se na Ekonomskom fakulteta u Osijeku. Za tu prigodu naše kolegice s Ekonomskog fakulteta pripremaju ugodno iznenađenje dobrodošlice za sve sudionike. U ovom trenutku imamo pristanak pedesetak predavača iz Australije, Njemačke, Austrije i, naravno, Hrvatske.
Kratka ocjena prethodna dva kongresa? Jeste li zadovoljni postignutim, je li moglo biti još bolje?
- Kao predsjedniku Organizacijskog odbora i jednom od glavnih inicijatora održavanja Kongresa teško je ne biti subjektivan. Međutim, kada uspijete organizirati nešto zašto dobijete pohvale sa svih strana, od samih sudionika Kongresa do gostiju, uzvanika i medija, onda sam osobno više nego zadovoljan. Naročito ako se uzme u obzir da su mnogi članovi Organizacijskog odbora bili vrlo skeptični. No, svakako smatram da je moglo i trebalo biti još bolje i kvalitetnije.
STRATEGIJA PREMA ISELJENIŠTVU
Vratimo se Zborniku radova (monografiji), drugo izdanje. Dojam je, nakon prve knjige, da je ova još bolje, tehnički svakako, ali i sadržajno izdanje. Vaš komentar?
- Takvo mišljenje i komentare čuli smo i dobivali s različitih strana, od samih autora radova koji se nalaze u Zborniku, predstavnika znanstvenih institucija i ministarstva pa do vaših kolega i kolegica iz medija. Svakako da takve ocjene ne samo meni nego i svima drugima koji su radili na pripremi tiskanja Zbornika gode. One nam daju poticaja i obvezuju nas da idući Zbornik mora biti još kvalitetniji ili u najmanju ruku na istoj kvalitetnoj razini kao ovaj aktualni.
Koliko su oba izdanja kvalitetno i medijski zapaženo predstavljena široj javnosti (i onoj stručnoj, naravno) u Hrvatskoj, ali i u svijetu, među hrvatskom dijasporom? Gdje ste sve knjige slali, na koje adrese, je li knjigu dobila i Vlada RH, predsjednica RH, Ministarstvo inozemnih poslova - kakve su njihove reakcije, je li ih uopće bilo?
- Unatoč tome što su razne televizijske i radijske postaje, kao i dnevne tiskovine, plus portali, donosili izvještaje u vezi s Kongresom, mislim da je izostalo ozbiljnije i kvalitetnije predstavljanje Kongresa široj hrvatskoj javnosti. Tu u prvom redu mislim da je trebalo iskoristi velik broj sudionika Kongresa za sudjelovanje u raznim emisijama ili pak napraviti s njima intervju.
Koliko je zapravo bilo teško pripremiti i objaviti takve dvije ambiciozne monografije, koje su zbilja sveobuhvatno, antologijsko, stručno i znanstveno štivo kakvo do sada kad je u pitanje dijaspora nismo imali?
- Bez imalo pretjerivanja ili lažne skromnosti, vrlo teško, rekao bih užasno teško. Ali bili smo odličan tim, od tajnice Kongresa, lektorica pa do urednika Zbornika i svatko je dao svoj maksimum na koji možemo biti, i jesmo, svi u Organizacijskom odboru ponosni.
Ukupno uzevši, i kongresi i zbornici pokazuju svu problematiku hrvatske dijaspore jučer i danas, da tako kažem, o kojoj se, eto, sad može saznati sve što je nužno da se napravi korak naprijed što se tiče odnosa iseljeničke Hrvatske i matične, domovinske Hrvatske. Vaša očekivanja od svega toga? Kakav bi bio jedan sveobuhvatan zaključak, poruka?
- Da ova vlada i sve sljedeće hrvatske vlade moraju strategijom i konkretnim programima poslati svojim iseljenicima poruku da su Hrvati iz inozemstva, naša dijaspora, potrebni u izgradnji moderne Hrvatske.
U tom pogledu treba pod hitno uključiti iseljeništvo u razvojnu strategiju Republike Hrvatske. Da bi se povratilo izgubljeno povjerenje hrvatskih iseljenika u državnu politiku čvrsto sam uvjeren da će se morati usvojiti više-manje sve točke Rezolucije prvog Hrvatskog iseljeničkog kongresa održanog 2014. godine u Zagrebu. Što prije, to bolje za sve nas.(D.J.)
Dr. sc. Marin Sopta, hrvatski publicist i bivši hrvatski domovinski i emigrantski političar, direktor Hrvatskog centra za strategijska istraživanja u Zagrebu, predsjednik Organizacijskog odbora Hrvatskog iseljeničkog kongresa
ANTOLOGIJSKI ZBORNIK
Sve što o hrvatskoj dijaspori trebate i morate znati
Jedini problem s predstavljanjem jedne ovakve knjige antologijskog značaja, formom i sadržajem jedinstvene u Hrvatskoj, jest kako sažeto i pregledno širem krugu potencijalnih čitatelja približiti izdanje koje na više od 800 stranica donosi doista obilje iznimno vrijednog znanstvenog i stručnog materijala.
Drugim riječima, knjiga Hrvatska izvan Domovine II - Zbornik radova predstavljenih na drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu u Šibeniku 1.- 3. srpnja 2016., jedno je od onih izdanja koje su čita i proučava danima, tjednima i mjesecima. Pritom uvijek iznova u knjizi otkrivate činjenice koje fasciniraju, bilo da se radi o uvodnim pozdravnim govorima ili pak o pojedinim poglavljima u kojima se studiozno elaboriraju neke od najvažnijih tema vezanih uz hrvatsko iseljeništvo, opću društvenu, političku, kulturnu i svaku drugu situaciju, odnosno probleme s kojima se hrvatska dijaspora suočavala u prošlosti ili se pak suočava danas, u 21. stoljeću, digitalnom i globalnom dobu, umreženom planetu u kojemu svoje mjesto zauzimaju i iseljenici i matična im domovina Hrvatska.
Kao što se navodi u predgovoru, “iz razdiobe radova vidljivo je da je rad na Kongresu prakticiran u okviru 12 osnovnih tematskih okvira. To su: Hrvatsko iseljeništvo u globalnom kontekstu; Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo; Hrvatska iseljenička politika; Portreti; Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica; Društvene mreže; Hrvatsko iseljeništvo i javnost; Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu; Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive; Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik, kultura & književnost i Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu”.
I još nešto vrlo važno - mnoge od spomenutih tema i problema zapravo su u osnovi nastavci rasprava započetih na prvom Hrvatskom iseljeničkom kongresu, s tim da su konkretne teme ovdje još više proširene dodatnim stručnim i znanstvenim saznanjima i prilozima.
Zaključno - knjiga koju ovdje predstavljamo (jedanko kao što smo predstavili i prvi Zbornik, s prvog Kongresa), apsolutno je izdanje od golemog značenja i za iseljeničku Hrvatsku i za Republiku Hrvatsku, kao matičnu domovinu hrvatske dijaspore diljem svijeta. No, ono najvažnije, zadaća ovog zbornika, osim što je plodan izvor informacija, sastoji se i u tome da bi Zbornik trebao i morao biti konkretan poticaj za konačno usuglašavanje mogućnosti za suradnju i financijska ulaganja te povratak naših iseljenika u Domovinu, što je odgovornost vlasti (Vlade, Sabora) u Hrvatskoj. U protivnom će se o iseljeništvu i dalje u pojedinimn prigodama (i kongresima) tek ozbiljno raspravljati, dok će konkretni rezultati opet izostati.
Do sada organizirani hrvatski iseljenički kongresi - prvi 2014. godine u Zagrebu i drugi 2016. godine u Šibeniku - rezultirali su opsežnim zbornicima, medijskim objavama i praktičnim aktivnostima. S pravom očekujemo da treći Hrvatski iseljenički kongres, koji će se održati u Osijeku od 29. lipnja do 1. srpnja ove godine pod motom “Odlazak - ostanak - povratak”, zaokruži cijelu priču i da se onda puno toga pomakne s “mrtve točke” prema konstruktivnijoj i efikasnijoj suradnji između iseljeničke i domovinske Hrvatske.
Zato organizacijski timu - napose Marinu Sopti, predsjedniku Organizacijskog i programskog odbora, i Tanji Trošelj Miočević, tajnici Organizacijskog i programskog odbora, želimo da u svojom naporima i nakanama uspiju u cijelosti. No, već ovo što su do sada učinili golem je korak naprijed.(D.J.)
Piše: Darko JERKOVIĆ