Protekla, 2017. godina bila je iznimno bogata kada je riječ o broju studentskih stipendija za tekuću akademsku godinu.

Osim državnih stipendija, kojih je dodijeljeno rekordnih približno 14.000, kao i proteklih godina, studente slabijeg socioimovinskog statusa, darovite i one koji se obrazuju u deficitarnim zanimanjima, stipendiraju i županije, gradovi i općine, visoka učilišta, zaklade, privatni donatori, a tu su i braniteljske stipendije.

Prvi put prošle je godine postupak dodjeljivanja državnih stipendija bio automatiziran, a sve studente koji su ispunjavali uvjete za stipendiju, Ministarstvo znanosti i obrazovanja obavijestilo je putem elektroničke pošte. Nakon primitka obavijesti, studenti su trebali u određenom roku prihvaćanjem Uvjeta stipendiranja prihvatiti stipendiju, dok se za one koji to nisu napravili, smatralo da su od stipendije odustali. Rang-lista pomicala se do ispunjenja kvote pa su stipendiju dobili i oni koji je nakon prvih rezultata nisu očekivali. Studente je ova novost oduševila jer im je, kažu, smanjila stres oko prikupljanja dokumentacije, pravdenija je i jednostavnija.

- Sviđa mi se što se nisam morao sam prijavljivati i gubiti vrijeme na papirologiju, ovako sam u samo nekoliko klikova sve riješio – kaže Marin (23). I studentica Ivona (24), pozdravlja ovakav pristup.

- Mislim da je ovaj način najpravedniji, svatko tko je zaslužio stipendiju i dobio ju je, jedino je morao pratiti rok prihvaćanja stipendije i dostaviti točan broj žiroračuna – kaže Ivona.

Dodijeljeno je ukupno 10.000 državnih stipendija za studente slabijeg socioimovinskog statusa, što je dvostruko više nego prijašnjih godina, i prvi put 3400 državnih stipendija za studente koji se obrazuju u STEM području, a sve s ciljem kako bi im se olakšao financijski aspekt studiranja, dao poticaj za završavanje studija i motiviralo ih za upis na studije koji će ih obrazovati za deficitarna zanimanja.

“Želimo potaknuti interes studenata da studiraju deficitarne znanstvene discipline i da ostanu u regijama gdje postoje potrebe za tim zanimanjima. Vjerujemo da će to bitno pridonijeti interesu studenata za studiranje u STEM području, ali isto tako i u završavanju tih studija, jer su ekonomski razlozi ti koji često priječe studente da na vrijeme završe studije”, rekla nam je krajem srpnja ministrica Blaženka Divjak.

Dobitnici stipendija primat će 1200 kuna mjesečno kroz devet mjeseci, što sigurno mnogo znači i njima i njihovim roditeljima, a novac će, kako su nam rekli neki od njih, iskoristiti za smještaj, hranu, literaturu i druge potrebe. Naime, prema podatcima dobivenima u okviru posljednjeg međunarodnog istraživanja o kvaliteti studentskog života Eurostudent, prosječni ukupni semestralni trošak za studente u Hrvatskoj iznosi više od 15.000 kuna, a za jednu akademsku godinu više od 30.000 kuna, što za većinu studenata pokriva obitelj koja je za njih jedini izvor prihoda.

Grad Osijek 30 osječkih studenata stipendira s 800 kuna mjesečno, tu je i fond Zaklade Srce Grada, koji će s 1000 kuna mjesečno stipendirati ukupno 25 studenata, dok jednakim iznosom Osječko-baranjska županija stipendira više od 60 studenata. Jedna od novih stipendija kojom se mlade želi motivirati da nastave školovanje i ostanu u Hrvatskoj, poglavito Slavoniji i Baranji, stipendija je Zaklade Novo sutra, u visini od 1500 kuna mjesečno za 20 slavonskih studenata. Među najpoželjnijima su Finina stipendija u visini 3000 kuna mjesečno za deset studenata, te HBOR-ova stipendija u iznosu od 2200 do 2700 kuna mjesečno za petero odabranih, uz posao po završetku studija.