Novosti
CRNE BROJKE PROMETA

Na cestama poginulo 7,8 posto više osoba
Objavljeno 3. siječnja, 2018.

Nova 2018. godina započela je katastrofalno što se tiče stanja u prometu pogibijom četiriju osobe, a crne brojke kažu da je u 2017. na hrvatskim cestama poginula 331 osoba, što je za 7,8 posto više nego u 2016. godini.

Željko Marušić, hrvatski prometni stručnjak i glavni urednik internetskog izdanja autoportal.hr, ističe da je stanje alarmantno te da su hrvatske prometnice 60 posto pogibeljnije od europskih.

- Prema podacima koji nisu konačni (možda će se pribrojiti preminuli do 30. siječnja 2018., koji su imali nesreću u 2017.) na hrvatskim je cestama tijekom prošle godine smrtno stradala 331 osoba. To je 7,8 posto više nego u 2016., kad je u prometnim nesrećama skončalo 307 osoba. Tom smo brojkom, prema razmjernim pokazateljima smrtnosti na cestama bili 60 posto iznad EU prosjeka! Sigurnost cestovnog prometa, dakle, vozi u rikverc, premda je Hrvatska od 2000. u cestovnu infrastrukturu, razmjerno broju stanovnika i BDP-u, uložila najviše, ne samo u Europskoj uniji, nego u svijetu - kaže Željko Marušić. Kako dalje dodaje, kada se uračuna intenzivni odljev stanovništva proteklih godina, i to upravo prometno najaktivnijeg dijela (što bi trebalo smanjiti broj nesreća), realna je smrtnost na našim cestama 80 na milijun stanovnika. U Europskoj uniji, čiji prosjek Hrvatska obara jer je među dvije ili tri najgore zemlje, broj poginulih je oko 50 na milijun stanovnika. Opravdanje kako je tijekom 2017. bilo neusporedivo manje poginulih nego prije deset ili 15 godina, neutemeljeno je i promašeno.

- Drastično smanjenje smrtnosti na cestama europski je i svjetski trend, prije svega zaslugom aktivno i pasivno sigurnijih automobila, većeg udjela autocesta i viših standarda sigurnosti svih prometnica, programu europske komisije za promet EuroRAP, da ceste 'opraštaju pogreške'. Dakle da postoje kvalitetne ograde na svim potrebnim dionicama te da u zonama izlijetanja nema stabala, čeličnih i armirano-betonskih stupova, okomito postavljenih zidova i ostalih čvrstih i masivnih objekata. A kakvo je stanje kod nas? Potvrđuju to i uzroci jučerašnje pogibije četiriju osoba na našim cestama - dodaje prometni stručnjak.

Nadalje ističe kako se brojke utemeljenog i očekivanog smanjenja smrtnosti na cestama proteklih desetljeća ne bi uzimale kao alibi, odnosno ublažavanje lošeg stanja, iznosi činjenice kako je od 2005. do 2015. na europskim cestama smrtnost smanjena 43,1 posto, a na hrvatskim 41,7 posto.

Marušić navodi i kako je loše medicinsko zbrinjavanje unesrećenih u prometnim nesrećama također jedan od mnogih razloga za ovako lošu statistiku. Prometni stručnjak pojašnjava time da je udjel onih koji su preživjeli nesreću, a preminuli su do 30 dana nakon nesreće, u ukupnom broju smrtno stradalih, od približno 40 posto, što pokazuje da je medicinsko zbrinjavanje nakon nesreća katastrofalno. “Hrvatska je među rijetkim zemljama, ne samo u Europi, nego u svijetu, bez organizirane službe hitnog helikopterskog medicinskog zbrinjavanja HEMS (Helicopter-based emergency medical service), a i zemaljska služba nije optimalno organizirana ni opremljena”, smatra Željko Marušić.

Sandra LACIĆ
DESET RAZLOGA ZBOG KOJIH SU HRVATSKE CESTE 60 POSTO POGIBELJNIJE OD EUROPSKIH

Prometni stručnjak kao deset razloga vrlo lošeg stanja sigurnosti na našim cestama navodi prestar vozni park, zbog nerazumno visokih davanja, potom nedovoljno visoke kazne za obijesne vozače, nesigurne prometnice, neučinkovit i manjkav nadzor prometa, manjkave i nelogične prometne propise, preskup taksiprijevoz, previsoke cestarine - posebice izvan sezone. Prometni stručnjak kao uzroke lošeg stanja navodi i upravljanje sigurnošću prometa u MUP-u umjesto u MPPI-ju, loše medicinsko zbrinjavanje unesrećenih te neučinkovito i nepošteno pravosuđe.

- Skandalozno neučinkovito pravosuđe generator je smrtnosti na cestama, zbog loše organiziranosti, nestručnosti i neaktivnosti, te vrlo izvjesne djelomične korumpiranosti. Egzaktno to pokazuju slučajevi niza vozača koji i nakon desetaka brutalnih i pogibeljnih evidentiranih kršenja prometnih propisa i dalje imaju važeću vozačku dozvolu - kazao je Željko Marušić.

POGINULI NA HRVATSKIM CESTAMA

GODINA BROJ POGINULIH 1979. 1605 1990. 1360 2000. 655 2001. 647 2002. 627 2003. 701 2004. 608 2005. 597 2006. 614 2007. 619 2008. 664 2009. 548 2010. 426 2011. 418 2012. 393 2013. 368 2014. 308 2015. 348 2016. 307 2017. 331 (nije konačno)

Možda ste propustili...

HDZ BIH NEĆE BLOKIRATI VLAST

Federacija BiH pokušava pomoći "Aluminiju"

SILVANO HRELJA, PREDSJEDNIK HRVATSKE STRANKE UMIROVLJENIKA

Stav da je u nas prekratak radni staž - proizvoljan je

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

SUĐENJE ALEKSANDRU VASILJEVIĆU ZBOG ZLOČINA U LOGORIMA

Svjedok: Tukli su me do nesvijesti, iz logora sam izišao s 49 kg

2

NEPRAVOMOĆNA PRESUDA

Zoran Vinković osuđen na rad za opće dobro

3

SILVANO HRELJA, PREDSJEDNIK HRVATSKE STRANKE UMIROVLJENIKA

Stav da je u nas prekratak
radni staž - proizvoljan je