Ekonomija
IZGUBLJENE PREDNOSTI

Slabiji rezultati poslovanja u slobodnim zonama
Objavljeno 3. siječnja, 2018.

Rezultati poslovanja u hrvatskim slobodnim zonama slabe, a prihodi su pali za 14,5 %, pokazuje Izvješće o poslovanju slobodnih zona u RH u 2016. U slobodnim je zonama tijekom prošle godine poslovalo 115 tvrtki koje su zapošljavale 7492 radnika, odnosno u svakoj slobodnoj zoni prosječno su bila zaposlena 624 radnika. Ako se iz toga isključe podaci o Slobodnoj zoni Varaždin, koja je prestala raditi sa zadnjim danom prosinca, na razini preostalih 11 slobodnih zona, u svakoj od njih prosječno je radilo 273 radnika. Korisnik slobodne zone u prosjeku je zapošljavao 65 radnika, što je osam više nego u prethodnoj godini. Ako se, međutim, iz statistike isključe podaci koji se odnose na Slobodnu zonu Varaždin, prosječni korisnik slobodne zone zapošljavao je 26 radnika, ili dva radnika manje nego prethodne godine. Prema izvješću, broj korisnika slobodnih zona u odnosu prema prethodnoj 2015. smanjen je za 16 %, dok je broj zaposlenih smanjen za 3,2 %. Ukupni prihodi korisnika slobodnih zona iznosili su oko 4,8 milijardi kuna, što je 14,5 % manje nego u prethodnoj godini. Dobit korisnika iznosila je 37,3 milijuna kuna, dok je u 2015. godini zabilježen gubitak od oko 110 milijuna kuna. Korisnici kopnenih zona ostvarili su 3,8 milijardi kuna prihoda, što je 17,2 % manje nego u 2015. godini. Gubitak korisnika kopnenih slobodnih zona koji je u 2016. godini iznosio 32.2 milijuna smanjen je u odnosu prema prethodnoj godini za 83,9 posto. Ukupni prihodi korisnika lučkih slobodnih zona iznosili su 979,3 milijuna kuna, ili 2,1 % manje nego u 2015. godini, a ostvarena je dobit u iznosu od 69,5 milijuna, što je 23,2 % manje nego u prethodnoj godini. Izvoz iz slobodnih zona u izvještajnom je razdoblju, uključujući i isporuku dobara na tržište EU-a, iznosio je 3,5 milijardi kuna, što je 8 % manje nego 2015. Udio izvoza u ukupnom prihodu korisnika, uključujući i isporuku dobara na tržište Europske unije, iznosio je 73,6 %, što je 5,2 % više nego u 2015. godini. Isporuka dobara na tržište EU iznosila je 2,7 milijardi kuna, što je 6,8 % manje nego u prethodnoj godini, dok je udio isporuke dobara na tržište EU korisnika u njihovom ukupnom prihodu iznosio je 57,5 %, što je 4,7 % više nego u 2015. godini. Korisnici kopnenih slobodnih zona ukupno su izvozom ostvarili 2,7 milijardi kuna prihoda, što je 8,4 % manje nego u prethodnoj godini. Udio izvoza korisnika kopnenih slobodnih zona u njihovu ukupnom prihodu iznosio je 74 %, odnosno 4,7 posto manje nego u prethodnoj godini. Isporuka dobara na tržište EU korisnika kopnenih slobodnih zona u 2016. godini iznosila je 2,6 milijardi kuna, što je 7 % manje nego u 2015. godini. Udio isporuke dobara na tržište Europske unije u prihodima korisnika kopnenih slobodnih zona iznosi 69,3 % ili 7,6 % manje nego u prethodnoj godini. Korisnici lučkih slobodnih zona ukupno su izvozom ostvarili 710,5 milijuna kuna prihoda što je 6,5 % manje nego u prethodnoj godini. Udio izvoza korisnika lučkih slobodnih zona u njihovu ukupnom prihodu u 2016. godini iznosio je 72,6 %, ili 3,3 % manje nego u prethodnoj godini. Isporuka dobara na tržište EU korisnika lučkih slobodnih zona u 2016. godini iznosila je 118.2 milijuna kuna, što je 1,3 % manje nego u 2015. godini. Udio isporuke dobara na tržište EU u ukupnom prihodu korisnika lučkih slobodnih zona iznosi 12,1 %, odnosno 0,2 % više nego u prethodnoj godini. Slobodna zona dio je teritorija RH koji je posebno ograđen i označen i u kojem se gospodarske djelatnosti obavljaju uz posebne uvjete. Na kopnenom području osnivaju se na temelju koncesije koju daje Vlada, dok se slobodne zone u lučkim područjima osnivaju na temelju suglasnosti Vlade. Prve takve zone osnovane su još 1997. godine. Međutim, u izvješću se napominje, kako je članstvom Hrvatske u EU za određeni broj poduzetnika koji su se do tada poslovali unutar slobodnih zona smanjena privlačnost poslovanja u tom režimu.Hina

U 2016. godini poslovalo je dvanaest slobodnih zona

U 2016. u Hrvatskoj je poslovalo 12 slobodnih zona: Krapinsko-zagorska, Podunavska slobodna zona Vukovar, Kukuljanovo, Luka Rijeka – Škrljevo, Osijek, Splitsko-dalmatinska, Varaždin, Zagreb, slobodna zona luke Ploče, luke Pula, luke Rijeka te luke Split. S posljednjim danom prošle godine s radom u režimu slobodne zone prestala je poslovati Slobodna zona Varaždin čiji korisnici ostvaruju 60 % ukupnih prihoda svih korisnika slobodnih zona, te je zapošljavala 60 % svih radnika u slobodnim zonama.

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

SVE JE IZRAŽENIJI NEDOSTATAK STRUČNE RADNE SNAGE

Drugi mjesec zaredom pad dozvola za građenje

2

ADMIRAL MARKETS

Investitori se zasad ne boje nove krize

3

SPORIJI RAST U USPOREDBI S PRETHODNIM TROMJESEČJEM

Kinesko gospodarstvo poraslo je za 6,7 posto