Ekonomija
HRVATSKI STEČAJNI SUSTAV

Podatci o osobnom bankrotu dostupniji su od evidencije stečaja trgovačkih društava
Objavljeno 2. siječnja, 2018.

Definicija pojma stečaj (engl. bankruptcy, njem. Konkurs) u širem značenju je “pad poslovne aktivnosti poduzeća zbog čega se ne ostvaruju očekivani poslovni rezultati.” S financijskog gledišta pad je to poslovne aktivnosti koji može poremetiti kontinuitet poslovanja, a izazvan je nemogućnošću podmirivanja dospjelih obveza u rokovima njihova dospijeća ili situacijom negativne netoimovine poduzeća - dugovi poduzeća veći su od pravedno procijenjene vrijednosti njegove imovine. I koliko god rječnikom ekonomije sve bilo jasno, u široj javnosti, a posebice kod zaposlenika u Hrvatskoj, stečaj je pojam od kojeg većina zazire.

Ekonomski poticaji

Možda upravo zato što, upozorit će u svome radu dr. sc. Domagoj Sajter u zvanju izvanrednog profesora na osječkom Ekonomskom fakultetu, stečajni sustav u Hrvatskoj jednostavno nije dizajniran za promociju opstanka poduzeća.

- Ne postoje ekonomski poticaji koji bi ključne osobe u postupku, stečajnog suca i stečajnog upravitelja, motivirali i navodili na usmjeravanje stečaja u pravcu restrukturiranja. Sucu i upravitelju jednako se u statistici broji bez obzira na to je li poduzeće koje je imalo potencijal opstanka likvidirano, sva mu imovina bagatelno rasprodana i svi radnici dobili otkaz, ili je restrukturirano i nakon stečaja nastavilo poslovati. Ni na koji način ne honoriraju se ni sudac ni upravitelj ako su stečajnog dužnika uspjeli restrukturirati - kaže Sajter koji je kroz znanstveni pristup dosta pisao na temu stečaja.

Zaključno - ekonomski ishod stečaja za pravni sustav čini se nevažan, za trgovačke sudove je najvažnije da je stečaj zaključen, a je li poduzeće opstalo ili ne, malo koga zanima.

Pokušaj nagodbe

Prema podatcima koje je pišući za naš list iznijela Katarina Pekanov, dobar poznavatelj gospodarskih kretanja na ovom prostoru, u Hrvatskoj se u posljednjih 17 godina vodilo više od četrnaest tisuća stečajeva. Ali ni ona ne raspolaže podatcima koliko njih je zaključeno na način da je tvrtka nakon ove katarze nastavila s radom.

A onda je prošle godine u listopadu u Hrvatskoj proglašen i prvi osobni bankrot, odnosno stečaj potrošača. I ove postupke vode sudovi, no zakon određuje da se prije pokretanja sudskog postupka u izvansudskom postupku pokuša postići nagodba između dužnika i vjerovnika. I to u jednom od 21 savjetovališta u sklopu Financijske agencije u svim županijama. A o ovoj se kategoriji vodi puno dostupnija evidencija. Od siječnja 2016. godine, pa sve do ovog predblagdanskog vremena u Hrvatskoj je, dakle, prema objavljenim podatcima Fine, bio ukupno 1101 predmet. Osijek je na visokom drugom mjestu s 91 predmetom, s također drugim ukupnim brojem vjerovnika (515). Prema iznosu prijavljenih dugovanja, Split (90 milijuna kuna) ipak je na drugom mjestu pretekao Osijek (59,5 milijuna kuna). Ali, nažalost, u Osijeku još nije sklopljena ni jedna izvansudska nagodba, za utjehu na razini Hrvatske samo ih je - 16.

Dario KUŠTRO

Za trgovačke sudove važno je da je stečaj zaključen, ali ne i je li poduzeće opstalo

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

SVE JE IZRAŽENIJI NEDOSTATAK STRUČNE RADNE SNAGE

Drugi mjesec zaredom pad dozvola za građenje

2

ADMIRAL MARKETS

Investitori se zasad ne boje nove krize

3

SPORIJI RAST U USPOREDBI S PRETHODNIM TROMJESEČJEM

Kinesko gospodarstvo poraslo je za 6,7 posto