Novosti
TURIZAM BI MOGAO DOSEGNUTI NOVE REKORDE

Ove godine stiže oko 20 milijuna turista
Objavljeno 2. siječnja, 2018.

Hrvatski turizam u 2018. očekuje daljnji porast prometa i investicija te zapošljavanja za oko 15 tisuća ljudi više nego u 2017., kao i izmjene turističkih i drugih zakona koji bi trebali pridonijeti jačanju učinkovitosti i konkurentnosti sektora.

S očekivanim ukupnim prihodom od turizma od oko 11,5 milijardi eura, od čega bi se, prema procjenama, prihodi od stranih turista trebali kretati oko 10 milijardi eura, otprilike 1,5 milijardi više nego u 2016., a prihodi od domaćih turista oko 1,5 milijardi eura, 2017. je rekordna godina u hrvatskom turizmu.

“U 2018. u turizmu očekujemo daljnji porast i fizičkog i financijskog prometa od oko 5 posto, što su konzervativna očekivanja, jer se dosta toga novog priprema za jačanje prometa u predsezoni i posezoni iduće godine, uključujući i snažniju suradnju s touroperatorima i avioprijevoznicima, koji planiraju više programa i letova u proljetnim i jesensko-zimskim mjesecima prema Hrvatskoj iz svijeta”, ističe za Hinu ministar turizma Gari Cappelli.

Tako bi se u turizmu u 2018. mogli dosegnuti novi rekordi, oko 20 milijuna dolazaka turista, oko 110 milijuna noćenja i više od 12 milijardi eura prihoda ukupno od stranih i domaćih turista, čime bi se, prema ocjeni Cappellija, još više približili zacrtanom cilju iz turističke strategije o ostvarivanju od 14 do 15 milijardi eura prihoda do 2020.

I mnogi drugi nadaju se da će većina porasta iduće godine biti ostvarena u predsezoni i posezoni, jer u srpnju i kolovozu gotovo da i nema više prostora za rast zbog nedostatka kapaciteta, iako se i u 2018. očekuje otvaranje oko 40 novih i novoobnovljenih hotela raznih veličina. Očekuje se i snažniji razvoj turizma na kontinentu, gdje su gotovo sve županije u 2017. zabilježile porast prometa, a kao hit-regije za 2018. se nameću Slavonija i Lika, dok se među proizvodima dosta ulaže i razvija, i uz pomoć Ministarstva i Hrvatske turističke zajednice (HTZ), cikloturizam te drugi posebni oblici ponude, uključujući ruralni, kongresni, zdravstveni, kulturni, adrenalinski i riječni turizam, pogotovo riječni kruzing. Porasti su prije ljeta dobrodošli i zbog prekomjernog turizma, koji se u 2017. kao fenomen počeo sve češće i više spominjati, posebice u zemljama kao što su Španjolska i Francuska. No, bilo je primjera i u Hrvatskoj. Primjerice, u Dubrovniku, zbog prevelikog broja gostiju s kruzera i drugih usred ljeta, zbog čega su gradske vlasti za 2019. najavile modele za ograničavanje posjeta. Velikih je gužvi bilo i u drugim turističkim destinacijama, kao i u nacionalnim parkovima Plitvička jezera i Krka, zbog čega su negdje prvi put uvedena i ograničenja posjeta (Krka).

Zbog velikih ljetnih vrućina, potom i velikih požara u Dalmaciji, pa i poplava u 2017. se više nego do sada analizirao i utjecaj klimatskih promjena na turizam, ali i mogućnosti hrvatskih prihvatnih kapaciteta za golem broj turista, pogotovo u ljetu, na Jadranu, kada su se stvarale velike prometne gužve i kolone na cestama te u morskim i zračnim lukama, uz određena predviđanja da će doći do “pucanja” komunalne, energetske, zdravstvene i druge infrastrukture ako se u njezino osnaživanje ne ulože određena sredstva.

Rekordna je 2017. bila i po investicijama od oko 850 milijuna eura, većinom privatnog, ali i javnog sektora u infrastrukturu, objekte, sadržaje, kao i u kadar. U 2018. bi, prema najavama i anketi Ministarstva turizma, investicije mogle premašiti i više od 950 milijuna, a možda i milijardu eura, ako se ostvare najave o početku realizacije projekata zdravstvenog turizma.

Cijene će vjerojatno malo porasti i u 2018., uz napomenu da svi koji to planiraju tvrde da imaju i porast kvalitete. T.Miščančuk/H

Cijene će vjerojatno malo porasti i u 2018.

Možda ste propustili...