Objavljeno 2. siječnja, 2018.
RTG cijev za CT simulator na Klinici za onkologiju i nuklearnu medicinu KBC-a Sestre milosrdnice u Zagrebu, kako nam je potvrdio i sam predstojnik ove klinike, prof. dr. sc. Ante Bolanča, ne radi već četvrti tjedan, a cijena popravka iznosi 825.000 kuna.
Mjesečno se uz ovaj CT simulator, kada radi, odredi terapija za oko 70 bolesnika. Zbog ovakve situacije KBC Sestre milosrdnice u Zagrebu, poznat i kao Vinogradska bolnica, svoje pacijente kojima je potrebna radioterapija upućuje u Kliniku za tumore, koja je sastavnica ove bolnice, te ako je potrebno i u druge ustanove. No, ovaj kvar možda ne bi bio vrijedan novinske priče da onkološki pacijenti našu redakciju ovih dana nisu upozorili kako je stanje alarmantno i u drugim hrvatskim bolnicama. Tako upravo u spomenutoj Klinici za tumore radi samo jedan radiološki uređaj, a u KBC-u Zagreb se na pregled preko CT simulatora čeka dva mjeseca. Ovaj uređaj, primjerice, bio je pokvaren i u KBC-u Osijek u ožujku ove godine, kada je ususret izašlo Ministarstvo zdravstva koje je dalo sredstva za njegov popravak.
- Čini se da ponovno nema novca baš za onkološke bolesnike. Koliko bolničkom sustavu vrijedi 800 tisuća kuna? Puno je to novca, ali čak više od te svote dnevno se u Vinogradskoj potroši na skupe lijekove - upozorila je naš list jedna od pacijentica Vinogradske bolnice.
Istovremeno, u Hrvatskoj raste pojavnost raka pa na 100.000 stanovnika od zloćudnih bolesti oboli 321 osoba, što je znatno iznad europskog prosjeka od 214 oboljelih. Najviše ljudi oboli od raka pluća, debelog crijeva i dojke.
– Nažalost, brojke su loše, svake godine sve veće i veće. Pojavnost je prešla 21.000 novooboljelih godišnje, a polovina od toga broja godišnje umre od raka. Raste i broj novooboljelih i smrtnost od raka, što je različito od razvijenih zemalja koje bilježe porast broja oboljelih, ali i smanjenje smrtnosti - napominje predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb Stjepko Pleština.
Inače, recimo kako je CT simulator uređaj nužan za početak terapije zračenja, a u Hrvatskoj ga posjeduje šest zdravstvenih ustanova.
- Riječ je o uređaju kroz koji provučemo pacijenta o onda pravimo planove. Bez toga se ne može početi terapija zračenja, a obično su ti uređaji povezani, pa je teško pacijente slati u jednu ustanovu na CT simulator, a onda ih u drugoj ustanovi zračiti. Kod nas je nedavno također bila u kvaru cijev za CT simulator i nastao je velik problem. Srećom, Ministarstvo je tada izašlo u susret i to smo riješili. U međuvremenu smo pacijente slali u Zagreb, Rijeku i Split. No, kod nas je problem što se na sam početak zračenja čeka između tri i četiri mjeseca jer smo jedina ustanova koja ima samo jedan uređaj za zračenje. Taj problem će, nadam se, uskoro biti riješen jer su potpisani ugovori za novi uređaj i on bi trebao pristići u veljači ili najkasnije ožujku - objašnjava doc. dr. sc. Ilijan Tomaš, pročelnik Zavoda za onkologiju KBC-a Osijek.
Nefreteta Z. EBERHARD
U HRVATSKOJ NIJE DEFINIRAN ROK U KOJEMU MORATE DOBITI TERAPIJU
Udruga hrvatskih pacijenata upozorava kako je lista čekanja za liječenje onkoloških bolesnika stalna i da se s obzirom na brojke i pojavnost bolesti hitno nešto mora mijenjati. “Išli smo s inicijativom da se svi bolnički kapaciteti u hrvatskim bolnicama stave na uslugu pacijentima i poslijepodne, ali to osim u KBC-u Rebro nije nigdje zaživjelo. Ono što bi bilo neophodno od strane Ministarstva je da se donesu rokovi za određene pretrage i terapije, pa da znamo s kojim parametrima trebamo uspoređivati sadašnje stanje. Prema našem mišljenju, program '72 sata od pretrage do terapije' bio je idealan. Sada su uvedene neke prioritetne liste čekanje, a znamo da to ne funkcionira i zapravo ne postoje rokovi u kojima morate dobiti medicinsku uslugu”, upozorava Marijo Drlje, predsjednik Udruge hrvatskih pacijenata.
U Hrvatskoj raste pojavnost raka pa na 100.000 stanovnika od zloćudnih bolesti oboli 321