Novosti
ŠTO EU MOŽE OČEKIVATI U 2018.

Europsku uniju čeka kriza demokratskih vrijednosti koja je došla s populistima
Objavljeno 2. siječnja, 2018.

Prošlu su godinu u Europskoj uniji obilježile dvije “separatističke” teme koje će se nastaviti i u novoj 2018.

Odluka, koju su Britanci potvrdili na referendumu, o izlasku iz Europske unije, i ona koju su također referendumski povrdili Katalonci - da se osamostale od španjolske vlasti u Madridu, dva su događaja koja su obilježila 2017., ali će svoj epilog dobiti u 2018.

Jedina razlika je u tome što je Brexit bio legalan referendum, dok je katalonsko izjašnjavanje ostalo nepriznato od Madrida, a katalonski čelnik Carles Puigdemont sa suradnicima morao je potražiti sigurnost u Bruxellesu, s obzirom na to da ga je španjolska vlast optužila za uzurpiranje državnog poretka. Puigdemont je predložio krajem prošle godine španjolskom premijeru Marianu Rajoyu da se sastanu “bilo gdje osim u Španjolskoj” u kojoj su za njega i četiri člana njegove vlade raspisane tjeralice. Poziv je uslijedio nakon izbora u Kataloniji (21. prosinca) u kojima je katalonski parlament dobio tijesnu, ali dovoljnu većinu sastavljenu od tri stranke koje podržavaju neovisnost. Govoreći novinarima u Bruxellesu, Puigdemont je rekao kako španjolska vlada mora priznati volju biračkog tijela.

No, sigurno je da 2018. godine Španjolska neće priznati katalonsku neovisnost, a niti će Katalonija dobiti preveliku potporu za svoja nastojanja od Europske unije koja ima i previše svojih problema, pa je nekoliko puta naglasila da je to unutarnja stvar Španjolske. U Europi ima nekoliko takvih regija koje bi se željele osloboditi centralnih vlasti, a čelnicima EU-a nije ni na kraj pameti da otvaraju Pandorinu kutiju.

Teški raskid

Posve drugačiji je slučaj Brexita koji je već “zapečaćen” i Britanija, bez obzira na istraživanje mišljenja javnost čiji rezultati kažu kako trenutno većina ipak ne podržava izlazak iz EU-a, nema druge opcije osim izaći iz Unije. Pitanje je samo hoće li to biti tzv. tvrdi ili meki Brexit. To pitanje visi nad glavom premijerke Therese May koja pokušava “izvući” Ujedinjeno Kraljevstvo iz Unije sa što manje financijske štete koja se već sada broji u milijardama eura, ali i sa što manje političke štete za nju, s obzirom na to da vođa laburista Jeremy Corbyn dobiva sve veću potporu među glasačima, naročito mlađima. Corbyn nije novo političko lice, ali je prvi put došao na čelo laburista, i to ne bez malo borbe. Ako dođe do krize vlasti u Britaniji i ako se kojim slučajem dogode prijevremeni izbori, Corbyn je za sada favorit. Riječ je o lideru koji je laburiste opet usmjerio ulijevo, trpio kritike čak i iz vlastitih redova da je socijalist, ali nedvojbeno je udahnuo laburistima novi zamah i pokazao da ljevica nije posve mrtva u Europi. Došao ili ne na vlast u 2018. godini, posve je sigurno da će se o njemu mnogo govoriti u godini koja dolazi. Inače, zanimljivo je da je ljetos viđen na odmoru u Hrvatskoj.

Kina i EU

Ono o čemu će se govoriti u 2018. godini u Europskoj uniji je svakako energetika. Jedna od najčitanijih vijesti prošle godine na području Europske unije je upravo vezana uz kineski program solarne energije koji je uspio čak tri godine prije roka ispuniti plan za proizvodnju čiste električne energije. Kina si je zadala cilj da do 2020. godine postigne proizvodnju od 105 GW, a 2017. postigla je 112 GW i tako posramila Europu koja se trudi(la) postati predvodnica u proizvodnji čiste energije.

Ta tema će se sigurno odraziti na odnose EU-a i Rusije o čijem je plinu Europa (pre)ovisna. Ta bi tema u Uniji mogla biti jako zanimljiva i Hrvatskoj s obzirom na planirani LNG terminal na Krku koji bi trebao biti jedan od alternativnih dobavljačkih pravaca, neovisan o Rusiji - a Unija čezne za takvim izvorima.

EU nije otok i globalna zbivanja i trendovi imaju velik utjecaj na sve unutar Unije. Izbor Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a dao je krila i europskim populistima. No, unatoč činjenici da populisti nisu pobijedili na izborima u Nizozemskoj, Francuskoj ili Njemačkoj, istina je da su dobili jako mnogo glasova i da su značajno utjecali na promjenu mainstream politike. Iz političkog vokabulara izbačena je solidarnost s izbjeglicama i neke europske vrijednosti, te se ponovno na politički stol stavilo ksenofobne ideje, populističke lidere koji su se dobro snašli u Mađarskoj, Slovačkoj i Poljskoj. Poljska je na rubu sankcija zbog miješanja vlade u neovisnost sudbene vlasti i moglo bi se dogoditi da 2018. postane prva zemlja EU-a koja će izgubiti pravo glasa i značajnu novčanu pomoć.

Vuk TEŠIJA
KVALITETA HRANE MEĐU NAJZANIMLJIVIJIM PITANJIMA

Euroactiv, medij koji prati isključivo EU politiku i praksu, izdvojio je najčitanije vijesti u nekoliko rubrika tijekom prošle godine. Zanimljivo je da je jedna od najčitanijih tema prošle godine u EU-u bila i ona iz rubrike “poljoprivreda i hrana” koju je inicirala hrvatska (štoviše, osječka) zastupnica u EU parlamentu Biljana Borzan. Pitanje nejednake kvalitete hrane i potrepština u zapadnoj i istočnoj Europi postalo je prvorazredno političko pitanje koje je spominjao i Jean-Claude Juncker, predsjednik Europske komisije, u svojemu govoru o stanju Unije 2017. kritizirajući proizvođače koji pod istim brendovima prodaju različite proizvode u zemljama zapadne i istočne Europe. To otkriće natjeralo je i same proizvođače da prestanu s takvim praksama jer su procijenili kako im donosi previše negativnog publiciteta. U ovoj, tek pristigloj, godini, posve sigurno, veća će se pažnja obratiti na kvalitetu hrane i drugih proizvoda na europskom tržištu.

TKO ĆE SVE NA BIRALIŠTA

U 2018. izbori će biti u mnogim državama članicama EU-a. U Sloveniji će parlamentarni izbori biti najkasnije u srpnju, a prema anketama, aktualni premijer Miro Cerar ima slabe izglede za drugi mandat. Mađari i Talijani na parlamentarne će izbore na proljeće. Ako je suditi po anketama, u Mađarskoj se Viktoru Orbanu smiješi ostanak na vlasti, a u Italiji će biti mnogo neizvjesnije. U 2018. će Česi birati novog predsjednika države. U Njemačkoj godina počinje nastavkom pregovora o mogućem sklapanju velike koalicije CDU-a i SPD-a. Ako se dvije velike stranke ne dogovore, i Nijemci će na prijevremene izbore. U EU-u bi trebali raspravljati o reformi eurozone, ali to će morati pričekati novu njemačku vladu. Unijom će u prvom dijelu godine predsjedati Bugarska, koja je najavila fokus na zapadni Balkan, a u drugom polugodištu Austrija. H

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana