Autoglas
POGLED U PROŠLOST

Struja je budućnost
Objavljeno 2. siječnja, 2018.

Statistika je za većinu populacije suhoparno izlistavanje brojki, no ponekad se tu nađe izuzetno zanimljiv podatak. Tako u jednom izvješću o prodaji automobila stoji otprilike ovako: „Prošle je godine prodano 936 automobila s benzinskim motorom, 1575 električnih, a čak 1681 automobil na – parni pogon.” Opisano tržište automobila su Sjedinjene Američke Države, a godina je - 1899!

Ovi podatci sugeriraju nam kako je u početnim godinama masovne proizvodnje automobila, benzin daleko zaostajao za strujom. Danas smo svjedoci, što se vidi na svim velikim autosajmovima u zadnje tri gdine, kako se svi veliki automobilski igrači spremaju na prelazak na struju sa standardnih benzinskih ili dizelskih agregata. Drugim riječima, vraćaju se na početak, u zadnje desetljeće 19. stoljeća.

Škotska kočija

Kada pogledamo u daleku prošlost, dok automobil još nije bio ni u mislima, prvo vozilo na električni pogon počelo se sklapati 1832. godine, a riječ je o električnoj kočiji Roberta Andersona, škotskog inovatora i izumitelja. Kočija je uistinu sama krenula, ali imala je jednu veliku manu – pogon je bio jednokratan. Električne baterije koje su pogonile kočiju nisu se mogle puniti.

Tridesetak godina poslije (1859.) problem jednokratnih baterija riješio je francuski fizičar Gaston Plante koji je izumio punjivu olovnu bateriju. No, do prvog električnog automobila trebalo je pričekati do 1891. godine i Williama Morrisona iz Iowe. Prezentacija njegova električnog vozila pobudila je veliko zanimanje, pa je u garažama inovatora ubrzo stvoren veliki broj zanimljivih modela. Da se na struju uistinu može juriti, pokazao je Camille Janatzy iz Belgije koji je 1899. godine predstavio istinsku jurilicu zvučnog imena „Nikad zadovoljan“. Riječ je o električnom automobilu u obliku torpeda (ali s četiri kotača), koji je za tadašnje doba jurio nezamislivih 106 kilometara na sat!

Potencijal električnih automobila prepoznali su tada i veliki igrači, pa se prvih godina 20. stoljeća krenulo u masovnu proizvodnju e-vozila, a samo New York je 1903. godine kupio 60 elektrotaksija. Idila je trajala do 1912. godine, kada su otkrivena naftna polja u Teksasu. Posljednji čavao u lijes električnih automobila zakucao je Henry Ford pokretnom trakom i legendarnim Modelom T, neusporedivo jeftinijim od električnog automobila. Od 1920-ih e-aute je brzo prekrila „naftna prašina“...

EV-1 havarija

Buđenje automobila na električni pogon pokrenulo se tek 90-ih godina prošlog stoljeća. General motors 1996. je predstavio EV-1, potpuno električni automobil koji je imao autonomiju od 145 kilometara, a do stotke mu je trebalo devet sekundi. U nekoliko godina proizvedeno je 1000 automobila, sve je upućivalo na revoluciju, no tada se još jednom ukazao naftni lobi u koliziji s tadašnjom politikom Bijele kuće koja je “amenovala” teško razumljivu odluku da se svi električni automobili oduzmu vlasnicima i unište!

GM je posustao, no Toyota nije, pa je 1997. godine svjetlo dana ugledao hibrid – Toyota Prius. Do ponovng stvaranja e-auta morali smo pričekati 2005. kada je Tesla predstavila Roadster s električnim pogonom koji koristi litij-ionske baterije. Četiri godine poslije, 2009., Mitsubishi predstavlja serijski i-Miev, koji ima autonomiju veću od 100 km i motor od 63KS. Od tada i drugi proizvođači (Renault, Nissan, Chevrolet, BMW, Citroen, Peuget, Opel...) ulaze u proizvodnju električnih automobila. Ono što kupce privlači je sve niža cijena, autonomija već od 400 km i sve veći broj električnih punionica.

Ovaj put naftni lobi neće zadati nokaut kao početkom 20. stoljeća jer sada su i vlade i proizvođeči složni – struja je budućnost.

Milan BUGARIĆ

1832.

Robert Anderson sklopio električnu kočiju

1891.

proizveden prvi električni automobil

1996.

GM predstavio EV-1, s autonomijom od 145 km