Novosti
PREDSJEDNIK SUDA EU:

I za međusobne tužbe države moraju biti suglasne
Objavljeno 31. prosinca, 2017.

LJUBLJANA

Države članice Europske unije mogu pred sudom tužiti jedna drugu, ali to moraju učiniti sporazumno, rekao je za slovenski dnevnik od subote Koen Lenaerts, predsjednik suda Europske unije pred kojim Slovenija najavljuje moguću tužbu protiv Hrvatske

U razgovoru za ljubljanski Dnevnik od subote predsjednik suda EU sa sjedištem u Luksemburgu rekao je da su takve tužbe rijetke.

"U sporazumima postoji odredba da države članice mogu pred sudom iznositi tužbu jedne države protiv druge. One to moraju učiniti sporazumno i ako se dogovore da će s time na sud, onda to mogu učiniti", kazao je Lenaerts.

Nije želio komentirati predmet graničnog spora između Slovenije i Hrvatske jer u njega nije dobro upućen, pa o njemu može govoriti samo načelno i općenito .

Na sud EU dolaze i slučajevi koji nemaju izravne, striktne veze s europskom pravnom stečevinom, ali sud o njima može raspravljati ako se radi o zanimljivim pravnim predmetima, iako se to događa vrlo rijetko, rekao je.

"Upravo nedavno imali smo jedan takav slučaj  u vezi s Njemačkom i Austrijom i o njemu smo odlučili pred koji tjedan. Radi se o bilateralnom sporazumu koji se tiče poreza, a nema nikakve veze s Europskom unijom. Taj predmet smo uzeli u razmatranje i donijeli odluku o adekvatnoj interpretaciji bilateralnog sporazuma o dvostrukom oporezivanju. Tekst doduše ne spada u okvir europskog zakonodavstva, ali su ga dali nama da ga interpretiramo i implementiramo, kako bi se riješio problem  između dviju članica Europske unije", kazao je.

Na primjeru spora između Njemačke i Austrije sud EU bi, ako bi tužba bila podnesena, pomogao Sloveniji i Hrvatskoj da se suglase o tumačenju arbitražnog aranžmana, rekao je. Objasnio je a su Njemačka i Austrija sudu iskazali povjerenje da interpretira njihov bilateralni sporazum, ali su se prije toga morale suglasiti.

Radilo se o svojevrsnom presedanu jer su tužbe članica pred sudom u Luksemburgu vrlo rijetke, kazao je Lenaerts.

"Tim slučajem pokazali smo put i vjerujem da će ubuduće sličnih slučajeva biti još. Hoće li među njima biti i slovensko-hrvatski slučaj, to će pokazati budućnost. Tehnički je to moguće jer u sporazumima EU-a postoji takav mehanizam", kazao je sudac iz Luksemburga.

Visoki slovenski dužnosnici, a među njima je ministar vanjskih poslova Karl Erjavec, zadnjih su tjedana u više navrata najavili da će Slovenija tužiti Hrvatsku sudu EU-a u Luksemburgu ako ona ne implementira arbitražnu presudu, posebno na moru, gdje je, ističe Ljubljana, presuda  "vrlo jasna". Na kopnu bi bio moguć bilateralan dogovor uz manje korekcije koje bi presudu učinile "životnijom" jer su neke slovenske kuće i stanovnici, pa i jedno nogometno igralište "ostali na hrvatskoj strani", smatra Slovenija.

U slovenskim medijima u zadnje je vrijeme česta teza da Hrvatska zbog nepoštivanja arbitraže postaje "problematično dijete" Europske unije i da bi je Europska komisija trebala sankcionirati zbog nepoštivanja odluke arbitara jer "krši europsko i međunarodno pravo" i to mehanizmom kakvom je sada izložena Poljska.

Govoreći načelno o odnosu zajedničkog prava EU-a i problema unutarnje suverenosti država članica Europske unije i europskog prava temeljenog na zajedničkim vrijednostima i vladavini prava, Lenaerts je to ilustrirao zamišljenim slučajem u kojemu bi se u nekoj od članica dogodio državni udar, a vojna hunta svejedno inzistirala na implementiranju europskog zakonodavstva.

"Vojni diktator mogao bi poštovati sve klauzule europskih zakona, ali takva država više ne bi mogla biti članica EU-a. Problem bi bio unutarnje udaljavanje od zajedničkih vrijednosti. U tom je slučaju nevažno radi li se o njezinim unutarnjim pitanjima ili zajedničkom zakonodavstvu. Nitko ne bi želio biti član EU-a ako bi u njoj bila takva država", kazao je Lenaerts.(Hina)

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana