Ekonomija
MARIO RAVLIĆ, PREDSJEDNIK GRUPACIJE KLAONIČKE INDUSTRIJE PRI HGK

Domaća mesna industrija posljednji bedem opstanka gotovo opustošenih sela
Objavljeno 30. prosinca, 2017.

Grupacija klaoničke industrije i prerade crvenog mesa pri HGK-u osnovana je 19. prosinca, a za njezina prvog predsjednika izabran je Mario Ravlić. Za ovog izvršnog direktora i člana Uprave Mesne industrije Ravlić prvi i osnovni zadaci koje želi ostvariti su smanjenje prereguliranosti, obuzdavanje crnog tržišta i, najvažnije od svega, podizanje konkurentnosti.

- Nažalost, nikada do sada nije postojalo udruženje koje bi obuhvatilo hrvatsku klaoničku i mesnu industriju crvenog mesa. Naime, zbog brojnih problema koji su se u posljednjih 20-ak godina samo gomilali u našoj branši, a koji su se u velikoj mjeri reflektirali na stanje hrvatskog stočarstva i poljoprivredne uopće, osjetili smo potrebu da se kreira jedno ovakvo udruženje kako bi se konačno ti negativni trendovi promijenili. S obzirom na važnost ove grane koja čini 20 % prehrambene industrije, koja zapošljava izravno više od 10.000 osoba i generira gotovo 8 mlrd. kuna prihoda, to je bilo logičan korak. Trenutna situacija je alarmantna, domaća klaonička i mesoprerađivačka industrija je na koljenima, a bez nas nema ni domaće poljoprivredne proizvodnje, stočarstva, a time ni već poprilično devastiranog hrvatskog ruralnog prostora. Biti predsjednik ovako velike i značajne grupacije velika je čast, ali još veća odgovornost, jer domaća klaonička i mesna industrija posljednji je bedem opstanka gotovo opustošenog hrvatskog sela.

Osigurati samodostatnost

Koji su dugoročni ciljevi Grupacije?

- Svakako osigurati samodostatnost u proizvodnji goveda i svinja, jer trenutno ne pokrivamo ni trećinu domaćih potreba, dok smo s druge strane dovedeni u poraznu situaciju da je RH danas najveći uvoznik crvenog mesa u EU. Žalosno je da nam uz ovakve goleme potencijale, nedostaje više od dva milijuna svinja. Možete li zamisliti što to može značiti za našu Slavoniju? A to nije nemoguće, sve je vrlo ostvarivo i to u samo dvije-tri godine ako budemo imali podršku države za naše prijedloge. Cilj je učiniti našu granu konkurentnom, ali to također bez pomoći države i sluha za našu problematiku, nećemo moći ostvariti. Država nam mora biti partner i aktivan sudionik da osiguramo opstanak, rast i razvoj domaćih proizvođača. Naši primarni zadaci bit će da se smanji prereguliranost zbog koje je domaća mesna industrija stavljena u nepovoljan položaj u odnosu prema konkurenciji iz EU-a te da se ubuduće za sve pravilnike, propise i zakone koji nas se tiču, konzultira i pravovremeno uključi Grupacija kako bi mogli reagirati na vrijeme, dati svoje stručno mišljenje tako da oni ne budu kontraproduktivni i na štetu predstavnika Grupacije.

Suzbiti crno tržište

Poseban je naglasak stavljen na obuzdavanje domaćeg crnog tržišta?

-Da, a evo i zašto - udio domaćeg crnog tržišta procjenjuje se na vrtoglavih 30 %, što bi značilo da je zapravo ujedinjeno crno tržište naša najveća domaća mesna industrija. Dakle, kao da nije dovoljno da se borimo s najvećima iz EU-a, već na domaćem terenu i dalje imamo ovako ozbiljnu i veliku nelegalnu i nelojalnu konkurenciju koja predstavlja ugrozu za naš okoliš te sigurnost hrane i zdravlje ljudi, a mislim da ne moram govoriti što bi jedna vijest o trovanju trihinelom 20-ak stranih turista usred ljeta značila za naš turizam. No, to neće biti moguće bez davanja većih ovlasti nadležnoj veterinarskoj inspekciji kojoj se mora dopustiti pristup neregistriranim klaoničkim objektima te bez smanjenja PDV-a, koji u susjednim zemljama ne prelazi 10 %, a u nekima čak ni 5 %. Problematika nelegalnih i neregistriranih klaonica, ali i ovih novoozakonjenih fleksibilnih klaonica je golema jer, kao što sam rekao, u prve veterinarska inspekcija nema ovlasti ući i obaviti nadzor, dok su fleksibilne klaonice problem jer je broj odobrenih grla toliki da klaonicama koje su se digle na europski nivo i uložile velik novac kako bi to postigle ne mogu konkurirati tako niskim troškovima. Također, zakonom o klanju za vlastite potrebe omogućava se svakom pojedincu da na legalan način može klati određene količine uz znatno niže standarde higijene i tehnološke zahtjeve, što je u redu ako je to doista samo za vlastite potrebe. Nažalost, prema informacijama koje imamo, većina toga završi na tržištu u slobodnoj prodaji, na tržnicama, trgovima, najvećim dijelom nepregledano.

Dario KUŠTRO
POVEZIVANJEM PROIZVOĐAČA OSNAŽITI GOSPODARSTVO RH

Rekli ste da nije baš sjajna situacija ni u proizvodnji stoke? - Stanje u primarnoj proizvodnji je jako loše, nismo samodostatni gotovo ni u čemu, a i od to malo junadi što proizvodemo velik dio izvezemo kao žive životinje. Čak i svinje izvozimo u Mađarsku, Srbiju, dok domaće klaonice zjape neuposlene, što nije dobro. Izvozimo kukuruz, žive svinje, živu junad - ali to nije izvoz, to je nered i loša organizacija domaće privrede. Osnažiti gospodarstvo možemo jedino na način da povežemo što je moguće više karika u lancu, iskoristimo maksimalno domaću operativu i resurse te da izvozimo proizvod s najvećom dodanom vrijednosti. Inzistirat ćemo na tome da država nađe načina kako da potakne domaću stočarsku proizvodnju te mesa i mesnih prerađevina, stoga ćemo na idućoj sjednici predložiti osnivanje radne skupine koja će istražiti koje uvjete imaju klaoničke i mesne industrije u zemljama u okruženju od raznih olakšica, subvencija i skrivenih potpora domaćim proizvođačima pa sve do stopa PDV-a, s ciljem da se slični uvjeti osiguraju i nama. Jamčimo da će se sve ono što je država izgubila smanjenjem stope PDV-a i ostalim nametima vratiti pretvaranjem crnog tržišta u bijelo te u snažnom dizanju domaće poljoprivredne proizvodnje, i to višestruko.

Najčitanije iz rubrike