Magazin
USPOREDNI INTERVJU

Ljiljana Kaliterna Lipovčan: Nevoljama unatoč, tenzije u društvu ipak su smanjene
Objavljeno 30. prosinca, 2017.
Profesorica psihologije, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu

Kad se svode računi, da tako kažemo, za proteklu 2017. godinu, mediji su zagušeni svakojakim inventurama i analizama, od onih uobičajenih, najčešće dosadnih i vezanih uz politiku do onih više ili manje zanimljivih koje izlaze iz “zadanih” klasičnih inventurnih pregleda. O jednoj takvoj analizi stanja u Hrvatskoj, razgovarali smo s prof. dr.sc. Ljiljanom Kaliternom Lipovčan, znanstvenicom s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu.

HRVATSKA PRI EUROPSKOM DNU

Što kažu najnovija istraživanja sreće, kakvi su nacionalni parametri koji utječu na sreću građana?

- Kvaliteta života, sreća i životno zadovoljstvo hrvatskih građana ni u 2017. godini nisu bili spomenuti, a kamoli točka dnevnog reda u Hrvatskom saboru. A trebali su biti, jer što će nam sve reforme zdravstva, obrazovanja, socijalne politike i gospodarstva, ako ne budu služile povećanju kvalitete života građana.

Srećom, postoje međunarodne institucije i domaći znanstvenici koji se tim temama intenzivno bave, pa možemo donekle pratiti trendove. Skupina znanstvenika okupljenih oko izrade Svjetskog izvješća o sreći (JF. Helliwell iz Kanade, R. Layard iz Velike Britanije i J. Sachs iz SAD-a), od 2012. jednom godišnje objavljuju svoje izvješće i rangiraju oko 150 svjetskih zemalja prema nacionalnim parametrima koji utječu na sreću građana. Parametri su dijelom objektivni - BDP i očekivani životni vijek, a većim dijelom subjektivni - percipirana socijalna podrška (osjećaj da se imamo kome obratiti kad smo u nevolji), percipirani stupanj slobode pri donošenju životnih odluka, povjerenje u institucije i tzv. velikodušnost, koja se mjeri brojem različitih donacija kroz godinu.

POPUŠTAJU NAPETOSTI

Gdje je po pitanju sreće Hrvatska u 2017. godini?

- U nedavno objavljenom Svjetskom izvješću o sreći u 2017. godini, Hrvatska se pozicionirala točno u sredini 155 zemalja - na 77. mjestu. Jesmo li mogli bolje? Jesmo! Prošle godine bili smo 74., međutim, razlika od tri mjesta je zanemariva, trebali bismo se popeti bar za 20-ak mjesta, tamo gdje je Rumunjska. Sve zemlje Europske unije, osim Grčke i Bugarske, prema ovome izvješću iznad nas su. Tradicionalno, na vrhu ljestvice su skandinavske zemlje, ovaj put primat je preuzela Norveška nad Danskom koja je godinama bila na prvom mjestu, a na začelju su siromašne afričke zemlje, poput Burundija i Srednjoafričke Republike.

Ni na europskim ljestvicama sreće nismo prošli bolje. Upravo su objavljeni prvi rezultati istraživanja što ga je Europska zaklada za poboljšanje uvjeta života i rada provela krajem 2016. godine u svih 28 zemalja Europsku unije. Prema sreći i životnom zadovoljstvu građana pri samom smo dnu EU-a, iza nas su Bugarska i Grčka, a slični nama su Italija i Češka, sve ostale zemlje su iznad nas po sreći i životnom zadovoljstvu svojih građana. I zanimljivo, čini se da smo 2011., kada je prošli put provedena ista studija, bili nešto sretniji. Niske procjene životnog standarda i katastrofalnog (ne)povjerenja u državne institucije, vjerojatno su glavni razlozi niskom životnom zadovoljstvu građana. Prema procjenama povjerenja u pravosuđe, Vladu, nacionalni parlament, banke, lokalne vlasti i medije, dijelimo zadnja mjesta u EU, zajedno s Grčkom, Slovenijom, Bugarskom i Španjolskom. Inače je povjerenje u institucije važan element općeg osjećaja dobrobiti koji utječe na sve ostale aspekte života. Nije neobično stoga da skandinavske zemlje koje prednjače po procjenama sreće i životnog zadovoljstva izražavaju također i relativno visoke razine povjerenja u državne institucije. To je područje nad kojim bi se naši političari trebali itekako zamisliti i raditi na povećanju povjerenja građana, kroz veću učinkovitost i transparentnost rada državnih institucija.

Ipak, bilo je i pozitivnih stvari, bar u nekim područjima. Kakav je tu položaj Hrvata, odnosno Hrvatske?

- Nije sve tako crno. Područje gdje smo poprilično napredovali u posljednjih pet godina od kada je rađena prethodna EU studija, jest percepcija tenzija (napetosti) u društvu. Ukupna percepcija tenzija između bogatih i siromašnih, uprave i radnika, muškaraca i žena te različitih etničkih i vjerskih skupina, znatno je smanjena. Prije pet godina takve je tenzije osjećalo 53 % hrvatskih građana, a sada 35 %. Nije ni to malo, trećina građana osjeća tenzije, slično kao u Belgiji, Latviji, Francuskoj, Češkoj i Sloveniji, dok ih je nasuprot tome u Danskoj svega 6 %, a u ostalim zemljama ti se omjeri kreću između 10 i 25 %. Najviše tenzija u EU osjećaju građani Mađarske (59 %). Osjećaj socijalne izoliranosti, tj. izdvojenosti iz društva, također je u padu, prije pet godina izolirano se osjećalo 15 % hrvatskih građana, a sada 9 % - po čemu smo negdje u sredini EU zemalja.

Je li, ili nije, Hrvate napusti optimizam, unatoč svim nevoljama s kojima smo se suočavali proteklih dvanaest mjeseci? Čime smo ipak bili zadovoljni, a čime nismo?

- Prema percepciji javnih institucija, relativno smo zadovoljni, najzadovoljniji smo zdravstvom i obrazovanjem, a najmanje zadovoljni mirovinskim sustavom. I još valja istaknuti kao zanimljivost da nas unatoč lošim procjenama nekih aspekata kvalitete života optimizam nije napustio, 55 % hrvatskih građana optimistično je u pogledu vlastite budućnosti, a 58 % optimistično gleda na budućnost svoje djece i/ili unuka. Prema procjenama optimizma negdje smo na sredini zemalja EU-a, najoptimističniji su Šveđani (85 %), a najmanje optimistični Grci (31 %).

A što ima novoga u domaćim istraživanjima? Što je Projekt CRO-WELL?

- Projekt CRO-WELL Hrvatsko longitudinalno istraživanje dobrobiti se nastavlja, više od 5000 građana uključilo se u inicijalno istraživanje započeto prošle godine, svi oni dobit će podsjetnik da točno godinu dana nakon uključenja ponovno ispune upitnik, a novi sudionici još uvijek se mogu priključiti na način da se na internetskoj stranici www.sreca.hr prijave u istraživanje. Anketa traje kratko, manje od pola sata, a prvi rezultati već su na vidiku.

Primjerice, pokazalo se da pozitivni životni događaji više utječu na dobrobit nego negativni, i da ljudi općenito dožive tijekom godine više dobrog nego lošeg. To je nešto što trebamo osvijestiti i veseliti se dobrim stvarima, posebice u ovo blagdansko vrijeme kada, vjerujem, takvi događaji prevladavaju.

Veseli me da u 2018. više od polovine hrvatskih građana ulazi optimistično, taj bi broj trebao biti i veći, ali preduvjet za to je da se poveća povjerenje građana u državne institucije, čime bi se povećalo i osobno životno zadovoljstvo, sreća i općenita kvaliteta života društva.

VIŠE OPTIMISTI NEGO PESIMISTI

I za kraj, nije zgorega ponoviti dio razgovora s Vama za Magazin od travnja 2017., koji se odnosi na medijsko forsiranje katastrofičnih tema koje je dominiralo i u proteklih 12 mjeseci. Kako to komentirate?

- Za pesimističnu procjenu opće situacije u društvu sigurno dio “krivnje” snose i mediji. Rijetko se na naslovnicama tiskanih medija pojave pozitivni događaji. Opća je percepcija, a koju promiču mediji, da smo korumpirana, homofobna država iz koje svi pametni i sposobni bježe. A uopće nije tako.

Mi smo sigurna zemlja, istraživanja pokazuju da se građani osjećaju sigurno u svojim domovima, na ulici i u sredstvima javnog prijevoza i po danu i po noći, prodavaonice, pa čak i banke, rade cijeli dan do 7-8 sati navečer (što je rijetko u zemljama EU-a), imamo dobro zdravstvo, ulice su čiste, gradski i međugradski prijevozi rade, ljudi se druže po kafićima... To su sve razlozi za dobar život na kojem nam zavide turisti. Čini se da oni znaju cijeniti ono što imamo, a mi na to ne obraćamo pozornost. Treba osvijestiti svakodnevne dobre stvari u životu, a ne samo žaliti se zbog loših koje se povremeno dogode. U tome bi nam mogli i trebali pomoći i mediji.(D.J.)

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

SVETI VINKO VEĆ SE UKAZAO

Vinceška u baranjskim
vinogradima: Snaše,
čaše i kobasice naše

2

TEMA TJEDNA: OBLJETNICA KRIZE - SVIJET I HRVATSKA 2008. - 2018 (I.)

Kraj drame duge 10 godina

3

TEMA TJEDNA: OBLJETNICA KRIZE - SVIJET I HRVATSKA 2008. - 2018 (II.)

Dr. sc. Marinko Škare: Recesija
u Hrvatskoj nije stvar prošlosti!