Magazin
NEBESKI LOVCI NAD SLAVONSKOM RAVNICOM:

Sokoli brzi k'o mlažnjaci
Objavljeno 30. prosinca, 2017.
Impresivna demonstracija snage i moći ispred Lovačkog doma u Laslovu

Znate li kojoj je životinji izmjerena najveća brzina na svijetu? E, sad, mnogi će se upecati i ispaliti kako je to - gepard. Činjenica je da ova izuzetno brza i graciozna životinja postiže brzinu i do 120 kilometara na sat, od koje se ne bi postidjeli ni neki automobili, no ipak jedna druga životinja tijekom svojih redovnih aktivnosti (lova) postiže i tri puta veću brzinu!

Riječ je o sivom sokolu koji prilikom obrušavanja na svoj plijen postiže brzinu veću od 300 km/h, a najveća brzina koja je ikad zabilježena iznosi 389 km/h!

IMPOZANTNI SURI ORAO

Ovi izuzetni predatori, iako teže maksimalno 1,5 kg (ženke, mužjaci do 1 kg), mogu uloviti plijen i nekoliko puta veći od sebe. Njihove žrtve uglavnom su zečevi, fazani, divlje patke... Iako divlje, ove ptice nije teško izdresirati, a kao takve više od 3000 godina služe čovjeku za lov, koji je posljednjih desetljeća na ovim prostorima gotovo izumro. Da se to ipak ne bi dogodilo, Lovački savez Osječko-baranjske županije i Lovačko društvo “Fazan” iz Laslova organizirali su međunarodni “Božićni sokolarski lov”, na koji se odazvalo 18 sokolara iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine te Srbije.

Na jutarnjem postrojavanju ispred Lovačkog doma u Laslovu našli su se suri orao, jastreb kokošar, Harisov jastreb, sivi i stepski sokol, i nekoliko pasa tragača. Među 18 sokolara našao se i Hari Herak, jedan od najtrofejnijih sokolara na svijetu, koji je u Laslovo došao sa ženkom surog orla čija je veličina i gracioznost imponirala u odnosu na ostale ptice: njegova orlica visine od jednog metra, težine oko sedam kilograma i raspona krila od dva metra. Bio je to najveći predator među ostalim pticama. Inače, treba napomenuti da su u pravilu kod svih ptica grabežljivica ženke veće od mužjaka, bolji su lovci, pa su i nešto skuplje.

Kako uspijevate da vam se vrate na ruku kada ne uspiju uloviti plijen - upitao sam sokolare?

- S pticama se mora raditi svakodnevno. One se naviknu na naš izgled, miris, glas, zvonce, a prije svega mi im predstavljamo sigurnost, jer znaju da će nakon što nam se vrate dobiti nagradu (hranu), bez obzira na to jesu li bili uspješni u lovu ili ne. Upravo zato najviše moramo paziti na njihovu prehranu, jer uoči lova ne smiju biti siti. Onda su neposlušniji i manje zainteresirani za lov, a i teže ih je dozvati da se vrate - objašnjava jedan sokolar.

Svi su nestrpljivo čekali da krenu u lovište i nakon što je Zlatko Stolnik, predsjednik Lovačkog saveza Osječko-baranjske županije, pozdravio nazočne i poželio im “dobru kob”, lov je mogao početi.

ULOV: TRI FAZANA

Sokolari su se podijelili u dvije grupe. U jednoj su bili lovci sa surim orlovima (njih troje), dok su u drugoj bili sokoli i jastrebovi. Psi tragači uletjeli su u šipražje istjerujući fazane, divlje patke i zečeve iz svojih skloništa. Perje je letjelo na sve strane, no nekog većeg ulova gotovo da i nije bilo. Nakon nekoliko sati intenzivne potrage za divljači, sokoli su uspjeli uloviti samo tri fazana. Iskusni sokolari reći će da to i nije loš rezultat, jer nekakav prosjek je da od 11 pokušaja buder samo jedan uspješan ulov.

Određene probleme pticama stvarali su i dalekovodi (blizina TS Ernestinovo), što je na svojoj koži osjetio i jedan sokol. Doduše, struja ga je samo malo ošamutila, a nakon što se oporavio, odletio je na obližnje drvo i njegovom vlasniku trebalo je nekoliko sati da mu dođe na ruku.

Istodobno, na drugom kraju lovišta odvijala se mala drama. Ženka surog orla Harija Heraka obrušila se na mladu srnu koja se ipak uspjela izvući iz opasnih kandži velike ptice, prošavši samo s manjim ozljedama. Uočen je jedan čagalj koji je uspio klisnuti prije nego što su ga orlovi primijetili, a lisicama nije bilo ni traga.

Inače, treba pojasniti da postoje dva načina sokolarenja - iz ruke i obrušavanjem. Sokolarenje iz ruke je kada ptica uoči plijen, lovac ju pušta i ona krene u lov, dok kod obrušavanja grabežljivice lete visoko iznad lovnog područja i kada uoče plijen obrušavaju se velikom brzinom.

VIDIMO SE DOGODINE

Nekoliko sati u lovištu LD “Fazan” naprosto je proletjelo i uslijedio je povratak u lovački dom gdje je nastavljeno druženje uz tradicionalnu lovačku čorbu, ali i bogati ručak. Rodila se i zanimljiva ideja koju je predložio doc. dr. sc. Ivica Bošković sa Zavoda za lovstvo, ribarstvo i pčelarstvo pri Poljoprivrenom fakultetu u Osijeku.

- Kao što svake godine održavamo Kup svetog Huberta klasičnim načinom lova, predlažem da organiziramo Sokolarski kup koji bi mogao prerasti u tradiciju. Sokolarstvo je u Hrvatskoj pod zaštitom UNESCO-a kao trajno zaštićena nematerijalna kultura baština i na ovaj način trebamo pokušati sokolarstvo Hrvatske vratiti u sokolarstvo srednje Europe, gdje je bilo uvijek kroz povijest. Upravo je ovakav način lova na ovim prostorima bio izuzetno razvijen u vrijeme vlastele i aristokracije. Ovom prigodom pokazali smo da postoje i drugi načini lova od uobičajenih, a koji su sukladni svim normama bioetike, dobrobiti životinja i lovačke kulture i etike - naglasio je Bošković.

Njegov prijedlog naišao je na odobravanje od strane sokolara, tako da već iduće godine možemo očekivati borbu sokola i divljači na ovim prostorima.

Piše: Ivica KORMAN
Vrlo skup hobi

Sokolarstvo nije nimalo jeftino. Osim uobičajene opreme: prikladne odjeće i obuće, specijalnih rukavica, kožnih pokrivala za glavu grabežljivica, morate, dakako, nabaviti i pticu, a cijena sokola i jastreba kreće se od 1000 do 4000 eura. U Laslovu smo imali prigodu vidjeti i velikog bijelog jastreba nabavljenog na Kamčatki, a čija se cijena kreće od 5000 do čak 10.000 eura. Najskuplje ptice za sokolarstvo prodaju se u Kataru, a cijena, primjerice bijelog sokola, iznosi i nekoliko stotina tisuća dolara! Navodno, za bijelog sokola bez ijednog tamnog pera, u toj su zemlji spremni platiti dva milijuna dolara!

Vrlo bogata trpeza

Uz sva napeta događanja na lovištu ništa manje zanimljivo nije bilo ni u Lovačkom domu. Prije polaska u lov domaćin, Lovačko društvo “Fazan”, priredio je bogati lovački doručak, a po povratku s terena umorne i promrzle lovce također je čekala bogata trpeza. Najveći “krivci” za to bili su David Đekemati, lovnik LD “Fazan”, alfa i omega ovog i sličnih događanja, te gastronomski stručnjak Antun Mak, inače dopredsjednik Lovačkog saveza Osječko-baranjske županije.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

SVETI VINKO VEĆ SE UKAZAO

Vinceška u baranjskim
vinogradima: Snaše,
čaše i kobasice naše

2

TEMA TJEDNA: OBLJETNICA KRIZE - SVIJET I HRVATSKA 2008. - 2018 (I.)

Kraj drame duge 10 godina

3

TEMA TJEDNA: OBLJETNICA KRIZE - SVIJET I HRVATSKA 2008. - 2018 (II.)

Dr. sc. Marinko Škare: Recesija
u Hrvatskoj nije stvar prošlosti!