Novosti
NEIZVJESNOST NA GRANICI

Jednostrani potezi Slovenije mogli bi izazvati protumjere
Objavljeno 29. prosinca, 2017.
Premijer Andrej Plenković: Očekujem od Slovenije da se suzdrži od jednostranih poteza

Očekujem od Slovenije da se suzdrži od jednostranih poteza i tako izbjegne bilo kakav mogući incident, istaknuo je hrvatski premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade u četvrtak. Iznova je naglasio kako je Hrvatska spremna na konstruktivni dijalog sa Slovenijom te da se arbitražna presuda ne može provoditi bez obje strane.

Naime, granični spor sa Slovenijom ulazi u novo zaoštravanje nakon što su slovenske vlasti najavile da, sukladno isteku šestomjesečnog roka, u petak, 29. prosinca, kreću s primjenom zaključaka arbitražnog postupka, koji je Hrvatska odbacila. Podsjetimo, Hrvatska je odlukom Sabora taj postupak napustila nakon što je otkriveno da su slovenski predstavnik u arbitražnom sudu Jernej Sekolec i zastupnica pred sudom Simona Drenik međusobno komunicirali i dogovarali taktiku i time nepovratno kontaminirali cijeli postupak. Suci su ipak donijeli odluku da će nastaviti s radom. Slovenski dvojac je prethodno odstupio iz postupka i imenovane su njihove zamjene.

Poziv na dijalog

I hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova diplomatskom je notom pozvalo Sloveniju da se suzdrži od jednostrane provedbe mjera koje bi imale za cilj pokušaj promjene stanja na terenu, te na konstruktivan dijalog oko rješavanja pitanja granice. Ministarstvo ističe kako je Hrvatska tom notom pozvala slovensku stranu da ostane privržena mirnom rješavanju otvorenih pitanja, kao što i priliči dvjema susjednim državama, članicama Europske unije i saveznicama u NATO-u, te ujedno upozorila na neprihvatljivost poduzimanja jednostranih mjera koje bi imale za cilj pokušaj promjene stanja na terenu. “Svaki takav potez bio bi neprihvatljiv, pri čemu bi mjere koje bi uključivale prijetnju silom ili primjenu sile, prema Povelji Ujedinjenih naroda, predstavljale tešku povredu međunarodnog prava”, naglašava se. Podsjeća se i da je provedba arbitražnih odluka u međudržavnim odnosima potpuno prepuštena dobrovoljnoj provedbi i dogovoru između stranaka spora te da je Hrvatska bila potpuno jasna u porukama kako ne može prihvatiti navedenu odluku i neće ju provesti. U noti veleposlanstvu ističe se spremnost Hrvatske da sa Slovenijom neposrednim dogovorom riješi ovo još uvijek otvoreno pitanje granice, za što je Hrvatska predložila i odgovarajući pravni okvir te je spremna pregovarati o konačnom smjeru protezanja granične crte koji bi bio u interesu i jedne i druge države, kao i stanovnika obiju država.

Hrvatski diplomat i bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač na naš upit kako vidi daljnji rasplet zbivanja odgovorio je kako želi vjerovati da će slovenska strana biti razumna i da neće pribjeći jednostranom činu provedbe arbitražne odluke koju Hrvatska ne priznaje.

- Ako bi pak Slovenija pribjegla takvom jednostranom činu, natjerala bi Hrvatsku na protumjere u cilju zaštite njezina suvereniteta i međunarodnog prava - ustvrdio je Kovač.

Bez incidenata

Treba podsjetiti i da su obje države članice NATO-a i Europske unije, koja se u to, kako je najavljeno, neće, niti može službeno miješati jer granični spor smatra bilateralnim pitanjem. Čelnici Europske unije pozivaju obje vlade na dogovor. Slovenski oporbeni čelnik Janez Janša prije dva dana je pak ocijenio da je vlada Mire Cerara djelovala “diletantski” u sporu oko arbitraže, a jedan je njemački list napisao da nije isključena ni upotreba policijske sile te da slijedi olujni period hrvatsko-slovenskih odnosa zbog Savudrijske vale, u kojem nisu isključeni ni “oružani sukobi”. No, objektivno je takav rasplet nerealno očekivati. Ono što Slovenija neprijeporno može, to je naškoditi Hrvatskoj blokadom pristupa šengenskom prostoru, eurozoni i OECD-u.

Prije dva dana akademik Davorin Rudolf istaknuo je da jednostrana primjena arbitražne odluke nije moguća te da je važno ne izazivati incidente. On kaže da bi se spor mogao riješiti za pet minuta da postoji dobra volja s obje strane. “Pravilo međunarodnog prava kaže kako je granica između država ona koja je zatečena na dan stjecanja neovisnosti. Hrvatska i Slovenija su 25. lipnja 1991. donijele deklaraciju kojom priznaju zatečene granice i nemaju teritorijalnih pretenzija”, rekao je, podsjećajući kako Slovenija od početka spora nije prihvaćala Međunarodni sud pravde nego je inzistirala na arbitraži i da se ne primjenjuje međunarodno pravo. “Iza tih stajališta Slovenije kriju se teritorijalne pretenzije. Tu je spor, a ne u granici”, rekao je Rudolf za HRT.

Igor BOŠNJAK
Erjavec prijeti tužbama

Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec zaprijetio je pokretanjem pravnih postupaka protiv Hrvatske ako ne pristane na provedbu arbitraže, ustvrdivši kako od petka “Slovenija prelazi u fazu stvarne provedbe arbitražne odluke, a svako kršenje odluke arbitara predstavljat će kršenje međunarodnog prava i prava EU-a.” Najavio je da će operativno doći do jačanja službi zaduženih za kontrolu granice. Da Slovenija namjerava započeti provedbu arbitraže najavio je i premijer Miro Cerar. “To je međunarodna obveza Slovenije i Hrvatske, nešto o čemu ne možemo odlučivati nego ju moramo provesti”, kazao je, rekavši kako oni neće poticati incidente, a to očekuju i od Hrvatske.

Za RH problem - granica na moru

Odlukom Arbitražnog suda Sloveniji bi trebalo pripasti približno dvije trećine Savudrijske vale. Slovenci su dobili izlaz na otvoreno more, ali je taj dvije i pol milje širok prostor ostao hrvatski teritorij ograničenog suvereniteta, koji Slovenija i sada koristi. No, ne može ga eksploatirati, niti tu eventualno podvlačiti podvodne kabele. U Savudrijskoj vali Hrvatskoj su pripali Škrile, Mlini, Bužin, Škadulin i kuća Joška Jorasa, kao i sva naseljena mjesta na kopnu između dviju zemalja. Brdo Sveta Gera gdje su bili stacionirani slovenski vojnici također je u Hrvatskoj, s tim što je sud priopćio da nema jurisdikciju odlučiti o našem zahtjevu da slovenski vojni kompleksi ne smiju ostati na hrvatskom teritoriju. U Međimurju je kriterij bio katastar, a ne sredina rijeke Mure, što je tražila Slovenija. Hrvatska je dobila sve zemljište katastarski uvedeno u Hrvatskoj, a nalazi se na drugoj strani.

29. PROSINCA

SLOVENSKA VLAST NAJAVILA IMPLEMENTACIJU ARBITRAŽE

Možda ste propustili...

ZAVRŠEN PROJEKT IŠČEKIVAN DESETLJEĆIMA

Otvoren most koji spaja kopno i Čiovo

VLASNIK NAJVIŠE ORANICA JE DRŽAVA

Stranci u Srbiji među većim zemljoposjednicima