Novosti
TURBULENTNA POLITIČKA 2017.

Tanka većina, stranački raskoli i popularni “Nitko”
Objavljeno 28. prosinca, 2017.

Kada pogledamo unatrag, prema 1. siječnja ove godine, sve zajedno i nije bio neki osobito lijep doživljaj. Agrokor je početkom proljeća postao hrvatska tema broj jedan i ostao je to do kraja godine, neko vrijeme prijeteći da uruši i mnogo toga više od samog koncerna. Nezadovoljstvo dobavljača i poderani nacrt nagodbe koju je predložio Ante Ramljak prije nekoliko dana ipak svjedoče da je cijela priča još daleko od završetka.

Događanja oko Agrokora najbolje su oslikala pravila igara u poslijeratnoj Hrvatskoj i vjerno pokazala u kolikoj su se mjeri oni koji su zakone donosili “brinuli” da se oni u praksi i poštuju. Ivica Todorić sve je to pratio iz sigurnosti Londona, “dijeleći pamet” svako malo svima onima koji, unatoč svemu, i dalje žive u Hrvatskoj.

Novi partneri

Nered je obilježio i političku scenu u Hrvatskoj. Premijer Andrej Plenković promijenio je partnera u Vladi, gdje je umjesto Mosta uskočio HNS, i uz vrlo tanku većinu koju im je iznenada omogućio bivši SDP-ovac Tomislav Saucha (na pola puta do optuženičke klupe zbog navodne isplate izmišljenih putnih naloga). Plenković pak, nakon prošlogodišnjeg odmicanja od radikalne desnice u sastavljanju Vlade, zasad relativno uspješno pleše od jednog do drugog kraja desnice, tako da se nikomu ne zamjeri previše. Još se čekaju rezultati rada Komisije za suočavanje s prošlošću, a ploča s pozdravom “Za dom spremni” ipak je uz mnogo petljanja iseljena iz Jasenovca - istina, u susjedstvo, u Novsku. Možda se tek u Saboru ove godine ipak nešto malo manje, ali još uvijek previše, zagađivalo sabornicu besmislenim raspravama o Drugom svjetskom ratu. Međutim, besmislenih i predugačkih rasprava o drugim temama bilo je napretek, pa se zastupnicima prijeti novim pravilnikom kojim će se pokušati ograničiti ekshibicioniste i utišati provokatore. Saborska oporba bila je bezidejna, a vladajući složno mahali nespornim nastavkom gospodarskog rasta, nažalost i dalje nedovoljnim za ozbiljnije pomake u kvaliteti života građana. “Glas javnosti” odgovorio je na ovakvo stanje na političkoj sceni rezignacijom pa je tako za najpopularnijeg političara u više navrata ove godine izabran “Nitko”.

Salto mortale u ovoj je godini stigao izvesti Ivan Vrdoljak. Najprije je dao ostavku na mjesto predsjednika HNS-a, nakon što je prethodno dogovorio koaliciju s HDZ-om i time prekršio potpisani sporazum da HNS nakon izbora neće surađivati s tom strankom. Nakon loma i odlaska nekoliko poznatih “narodnjaka”, kraj je godine donio i povratak Vrdoljaka na čelo stranke.

Na lokalnim izborima nije bilo nadmoćnog pobjednika, ali je HDZ zadržao premoć i osjećaj zadovoljstva koji im je donosila činjenica da su se održali na vlasti na razini države. U SDP-u, pak, cijele godine nema mira. Iako se novi predsjednik stranke Davor Bernardić uspio oduprijeti unutarstranačkom udaru, podjele i nezadovoljstvo važnih članova nisu nestali i ta stranka godinu završava nizom spornih situacija u različitim dijelovima zemlje, koje je odlaskom iz stranke krajem prosinca začinio i bivši ministar Tihomir Jakovina.

Godinu je, na političkom planu, uz raskol u HNS-u obilježio i dodatni razlaz nakon izbora u HDSSB-u, kao i problemi krajem godine u Mostu koji je napustio Vlaho Orepić. Svim oporbenim strankama rejting među biračima dodatno je pao, a vladajući ipak s više mira dočekuju 2018. godinu. Raste samo Živi zid, sukladno nezadovoljstvu u društvu, ali to (zasad) nikoga posebno ne uzbuđuje.

Haška (ne)pravda

Dok se politička scena cijele godine svako malo ljuljala, potvrđena haška presuda šestorki BiH Hrvata i samoubojstvo Slobodana Praljka u trenutku su uzdrmali mir u, već za blagdane spremnoj, Hrvatskoj. Još jednom potvrđujući varljivost “haške pravde”, koju se prijašnjih godina pozdravljalo kada je oslobođen general Ante Gotovina ili kada je doživotno presuđen Ratko Mladić, ali i ostajalo šokirano kada je bez kazne ostao Šešelj.

Ništa bolje nije bilo ni u odnosima sa Slovenijom, nakon završetka lakrdije s arbitražom koju je Hrvatska davno napustila, a Slovenija se objema rukama uhvatila za kontaminirani pravorijek toga suda. Susret Plenkovića i Mire Cerara u Zagrebu nije donio pomake, no novi razgovori o konačnom rješenju ipak će biti nužni.

Vjerojatno je u tom, već opisanom političko-pravnom neredu bilo i ponešto dobroga, samo se toga teže sjetiti. Recimo, Blaženka Divjak je preuzela Ministarstvo znanosti i obrazovanja te, nadajmo se, vratila u igru ozbiljniju verziju kurikuralne reforme, koja je u jednom trenutku izgledala izgubljenom.

Igor BOŠNJAK

granični spor

GODINU SU OBILJEŽILI I ODNOSI SA SLOVENIJOM

Možda ste propustili...

HRVATSKA UDRUGA ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU

Komunikator godine: Među finalistima i Blaženka Divjak

CIJENE U EUROPSKOJ UNIJI

Usporavanje inflacije

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana