Novosti
RIZICI VODOOPSKRBE

Zaraženo 56 posto lokalnih vodovoda
Objavljeno 27. prosinca, 2017.
Takvih je epidemija bilo trinaest u razdoblju od 1992. do 2015., što je posljedica mikrobiološke neispravnosti voda

U posljednjih 25 godina u Hrvatskoj su se u javnim vodoopskrbnim sustavima pojavile samo tri hidrične epidemije (bolesti koje se mogu prenijeti i preko vode za piće): u Imotskom 1996. god., Vukovaru 2001. godine te Vrgorcu i Metkoviću 2015. godine.

Više zabrinjava podatak da su brojne druge epidemije vezane za lokalne vodovode i šumske izvore jer lokalni vodovodi uglavnom ne prakticiraju organizirano upravljanje ni upravljanje rizicima u vodoopskrbnom sustavu. Takvih je epidemija bilo trinaest u razdoblju od 1992. do 2015., što je posljedica mikrobiološke neispravnosti tih voda. Tako je na primjer u lokalnoj vodoopskrbi 2016. godine 56,3 posto uzoraka vode za ljudsku potrošnju bilo zdravstveno neispravno, uglavnom zbog mikrobiološkog onečišćenja. Nasuprot podatcima o lokalnoj vodoopskrbi, podatci u javnoj vodoopskrbi ukazuju na velika poboljšanja; postotak zdravstveno neispravnih uzoraka je od 1990. godine, kad je iznosio više od 30 posto, u 2016. godini pao na 3,6 posto.

Podatci su to Zavoda za javno zdravstvo prikupljeni iz analize dokumenata koje javni isporučitelji vodnih usluga dostavljaju u obliku godišnjih izvještaja o kvaliteti vode za ljudsku potrošnju te podataka prikupljenih anketom vodovoda u listopadu 2016. godine.

- Hrvatska je među prvim zemljama u Europi prihvatila koncept upravljanja rizicima u vodoopskrbi i regulirala uvođenje HACCP sustava u vodoopskrbnim sustavima. Daljnja poboljšanja vodoopskrbe mogu se postići sustavnijim i sveobuhvatnijim pristupom upravljanju rizicima, poglavito u manjim vodoopskrbnim sustavima koji isporučuju manje od 1000 prostornih metara dnevno i implementacijom planova sigurnosti vode prema Smjernicama o kvaliteti vode za piće Svjetske zdravstvene organizacije. Pritom je potrebna veća i organizirana podrška pravnim osobama koje obavljaju djelatnost vodoopskrbe u vidu edukativnih materijala i smjernica - ističu u HZJZ-u.

Javna vodoopskrba u Hrvatskoj ima dugu tradiciju, a napredak u posljednjih 30 godina vidljiv je u povećanju broja priključaka i razina usluge, odnosno kvalitete isporučene vode krajnjim potrošačima. Upravljanje rizicima u vodoopskrbnim sustavima u Hrvatskoj se provodi od 2002. godine, čime je naša zemlja jedna od prvih u EU-u koja je prepoznala važnost proaktivnog djelovanja u vodoopskrbnim sustavima u zaštiti ljudskog zdravlja. Poboljšanja se mogu postići nadogradnjom postojećih sustava upravljanja rizicima.

- Rascjepkanost vodoopskrbnog sektora rezultirala je velikim brojem manjih javnih vodovoda koji nisu bili ni po jednom kriteriju obvezni dostaviti izvještaj o kvaliteti vode. Izmjenama i dopunama Zakona o vodi za ljudsku potrošnju koje su stupile na snagu početkom studenoga ove godine dostava izvještaja obvezna je za sve sustave, a uvedena je i obveza uspostave planova sigurnosti vode za ljudsku potrošnju u svim vodoopskrbnim sustavima. Zbog nedostatka stručne literature o procjeni rizika u vodoopskrbi na hrvatskom jeziku potrebno je izraditi edukativne materijale i smjernice, s posebnim naglaskom na one prilagođene malim sustavima. Za uspjeh javnozdravstvenih aktivnosti nužno je implementirati koncept upravljanja rizicima i u lokalnim vodovodima koji nemaju riješene upravljačke odnose, pri čemu je ključna uloga lokalne zajednice - zaključuju u HZJZ-u.

Eduard SOUDIL
Na javnu je vodovodnu mrežu priključeno 87 posto građana

Djelatnost javne vodoopskrbe u RH obavlja 135 pravnih osoba, od kojih su 62 pravne osobe obvezne dostaviti godišnje izvješće jer opskrbljuju 5000 stanovnika ili dnevno isporučuju više od 1000 kubika vode. Procjena je da je na javnu vodoopskrbu priključeno oko 87 posto stanovništva, a na lokalnu oko 1,6 posto. Priključenost stanovništva na vodoopskrbnu mrežu je u 30 godina porasla za 32 posto, no u kontinentalnoj Hrvatskoj se i dalje bilježi niža opskrbljenost iz javnih sustava, a veća priključenost na lokalne vodoopskrbne sustave nego u Istri ili Dalmaciji. Posljednjih se godina ipak zamjećuje snižavanje broja stanovnika priključenih na lokalne sustave. U ovih se 30 godina smanjio ukupni broj vodovoda, kojih je 2016. godine bilo 449 (135 javnih i 314 lokalnih), što se može pripisati smanjenju broja lokalnih vodovoda. Broj lokalnih vodovoda najveći je na području Karlovačke županije.

62

pravne osobe obvezne su dostaviti godišnje izvješće jer opskrbljuju 5000 stanovnika ili dnevno isporučuju više od 1000 kubika vode

Najčitanije iz rubrike